U godinu dana gotovo se udvostručio udio loših kredita poduzeća. Hrvatska narodna banka navodi da djelomično nadoknadivi i nenadoknadivi plasmani tvrtkama (tzv. B i C) iznose čak 12,8 posto ukupnih kredita.

Svaki treći kasni

To znači da banke već sada ne mogu naplatiti 13 milijardi kuna od 98 milijardi koje su plasirale u gospodarstvo. Na razini sustava, udio loših kredita popeo se na visokih 7,8 posto, a nedavno je viceguverner Davor Holjevac uz dosta ograda izjavio kako ne očekuje da će ove godine udio loših kredita premašiti 10 posto. Problemi s naplatom javljaju se, zapravo, kod svakog trećeg kredita, s tim što dominiraju kašnjenja do mjesec dana, ali udvostručio se i iznos duga u kojem otplata kasni od 30 do 90 dana.
– Problemi s naplatama bili su očekivani. Ne bih ih nazvala alarmantnima s obzirom na to što se događa u zemlji pod uvjetom da se iščiste brojke vezane uz reprogramirane kredite. Bojim se skrivenih dugova koje mi ekonomisti ne možemo otkrivati iz svojih ureda, ali vjerujem da kontrole HNB-a mogu – kaže Maruška Vizek, analitičarka Ekonomskoga instituta koja problem vidi u 11 milijardi kuna reprogramnih kredita udio kojih je u ukupnim kreditima oko 4,5 posto. Ako se to pribroji dosad evidentiranim lošim kreditima, već se izjednačavamo sa stanjem u Letoniji i Litvi, zemljama koje su doživjele najveće padove – kaže M. Vizek.

Sporo spašavanje

Budući da je glavnina kreditnog porftelja banaka usmjerena prema nekretninama, građevinarstvu i trgovini (prerađivačka je industrija na četvrtom mjestu po udjelu kredita), M. Vizek pretpostavlja da je u tim djelatnostima i većina dužnika. Njih država i banke pokušavaju spasiti HBOR-ovim jeftinijim kreditima, no sve ide sporije nego što se očekivalo.

– Očekujem da će se udio loših kredita u stanovništva ove godine popeti na 9 posto, a u poduzeća bi mogao biti 15 posto – ističe Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke koji tvrdi da stabilan tečaj štiti dužnike, a i banke, od dramatičnog pogoršanja i sve dok je tako, ne treba očekivati krizu većih razmjera. Problem je i što nema novih kredita koji bi pokrili rizike starijih kredita – dodao je Šantić.

Erste banka odgovara da je s tvrtkama nastalo "određeno" povećanje udjela loših plasmana u odnosu prema prijašnjim razdobljima, ali sve je unutar očekivanih projekcija banke. Kad je riječ o građanima, dosad je 277 klijenata zatražilo poček ili produljenje otplate, a uglavnom su to trudnice ili rodilje.

Inače, središnja banka i dalje tvrdi da je bankarski sustav otporan na krizu, rezerve su velike i iznose oko 15 posto, no priznaju da bi male banke mogle imati problema pa očekuju spajanja ili nestajanja pojedinih banaka. Od 86,6 milijardi kuna kredita u kašnjenju, oko 50 milijardi kuna odnosi se na tvrtke, a 30 milijardi kasne građani, većinom kad su posrijedi gotovinski krediti. No nije blistavo ni sa stambenim kreditima jer su kašnjenja pri vrijednosti kredita od 1,4 milijardi kuna.

Okruženje je i dalje loše pa glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja ostaje pri procjeni da nas ove godine čeka 1% pada iako su pojedine institucije (Svjetska banka, MMF, HNB) najavile blagi oporavak.

– Najveća je poteškoća izostanak rasprave o ekonomskoj politici u političkim krugovima. Ton rasprave prilično je defenzivan: svi bi spašavali radna mjesta i smišljaju „antirecesijske mjere", ali se ne traži ni od koga da objasni tko će i kako generirati gospodarski rast koji nam je prijeko potreban za stvaranje novih radnih mjesta. Za sada nema dovoljno rasprava o tome kako omogućiti privatnom sektoru da postane motor razvitka Hrvatske – istaknuo je Šaravanja.