Rastući troškovi obrazovanja i padajući kapaciteti roditelja koji školovanje obično financiraju uzrok su učestalijem podizanju studentskih kredita. Premda im je ukupan udio zanemariv, za bankare su jedan od najsigurnijih proizvoda. “Loših” kredita ovdje gotovo uopće nema, urednost vraćanja je zavidna.

- Lani smo plasirali gotovo 7,5 milijuna kuna kredita za školovanje, odnosno 203 kredita, što je porast od 32,66 posto prema iznosu plasmana, odnosno 44 posto prema broju kredita, s obzirom na to da je u 2009. godini za tu namjenu izdvojeno oko 5,6 milijuna kuna, odnosno 141 kredit - kažu u Erste banci čiji su klijenti iznimno uredni u otplati.

U OTP-u su lani krediti za školovanje rasli čak 450 posto, no udio od jedan posto u portfelju i iznos od 680 tisuća eura još su prilično skromni. U RBA kažu da ne bilježe rast potražnje, no već odobreni krediti uredno se otplaćuju. U PBZ-u iznos novih kredita lani također nije rastao, a otplata je uredna, kao i u Hypu. Više studentskih kredita lani se dizalo u Splitskoj banci, gdje je portfelj rastao 10 %.

- Ove kredite najviše koriste studenti iz manjih centara koji studiraju u Zagrebu, Splitu, Rijeci ili inozemstvu. Postaju sve zanimljiviji, a u izravnoj su vezi s iznosom koji izdvaja država za svrhu upisa na studije i studentski standard. Ako država bude smanjivala svoju participaciju u ovom dijelu, i potreba klijenata bit će veća - kažu u Splitskoj banci te dodaju da je urednost otplate daleko iznad prosjeka opće urednosti za kredite.

Ovisno o banci, kamate su u rasponu od 5,6 do osam posto. Premda maksimalan iznos kredita seže i do 25 tisuća eura, prosječan je iznos ovih kredita u svim bankama oko pet do 6,5 tisuća eura, a rok otplate negdje se proteže i na sedam godina.To je, pak, neugodan signal da se približavamo američkoj praksi, gdje diplomanti završetak studija dočekuju već dobrano zaduženi.