Obično se kaže da je svaka kriza “prilika” za nešto, za većinu hrvatskih građana žestoka kriza u kojoj se nalazi eurozona je “neprilika” - gube se radna mjesta, pada standard, nema investicija, ali ni pozitivnog ozračja koje je bitno za svaku sredinu i za svakog pojedinca.

Jedina dobra stvar koja bi se mogla izroditi iz sadašnje krize orijentacija je na vlastitu proizvodnju i vlastite resurse. Godinama je Hrvatska svoju ekonomiju i stil života gradila na uvozu, pa će sigurno trebati i godine da se okrenemo izvozu.

1.... tražite posao

Mnogima bi bilo lakše naći iglu u plastu sijena nego posao. Tržište rada pod snažnim je utjecajem recesije, otkaz svaki mjesec dobiva između 20 i 21 tisuće radnika, a nove ugovore 10 do 11 tisuća. Recesijski poslovi ne donose velika primanja, a najčešće su to radna mjesta prodavača, čistačica, konobara, službenika, zidara te ponešto medicinskih sestara, liječnika, farmaceuta i nastavnika. Čak ni inženjeri strojarstva ili elektrotehnike ne uspijevaju po godinu dana naći posao. Savjetnici ponavljaju da je jedini odgovor na besposlicu proaktivan stav: biti uporan, nuditi se, pisati molbe, razgovarati s ljudima.

2.... planirate kupiti stan ili kuću

U odnosu na 2008. cijene nekretnina pale su do 30%, ali zgrade ipak zjape prazne jer kupaca nema. Samo jedan od deset prodanih stanova kupovao se gotovinom, ostali na kredit, pa je i to jedan od razloga što se ne prodaju. Proizlazi da kupcu okolnosti na tržištu malo kad idu na ruku: u razdoblju niskih kamata stanovi postaju preskupi jer ih kupuje i tko treba i tko ne treba i tako diže cijene, što se događalo sve do 2008. Čim su banke povećale kamate i poskupile kredite, stanovi su pojeftinili, no ljudi su izgubili interes i prestali kupovati. Prije smo imali jeftine kredite i skupe stanove, sada imamo jeftine stanove i skupe kredite. No, stan od 60 kvadrata kad mu je četvorni metar 2000 eura i isti taj kvadrat za 1400 eura za 25 godina dođu na isto ako je prvi kupovan za približno 4 posto kamata, a drugi za 7 posto. Protiv kupnje ide opća neizvjesnost i činjenica da se nekretnine ne mogu brzo unovčiti. Uvede li se porez na imovinu, nekretnine će i pojeftiniti jer ljudi neće imati novca za porez pa će početi rasprodaja. No, valja imati na umu da su cijene nekretnina u nas pale bitno manje nego u drugim zemljama jer banke nisu dopustile prodaju u bescjenje.

3.... namjeravate kupiti automobil

Prodaja automobila više se nego prepolovila. Do 2008. u Republici Hrvatskoj se godišnje prodavalo 83.000 automobila, a sada 38.000! Prije se do 80% automobila kupovalo na kredit i leasing, ali kako su krediti postali previše skupi, nove su automobile kupovali samo oni koji raspolažu gotovinom. Kriza je imala više utjecaja na cijene rabljenih automobila, koji su pojeftinili 30-ak posto. Cijene novih modela nisu se bitnije mijenjale, jedino su proizvođači poboljšali ponudu i dodatnu opremu ugradili u osnovnu cijenu.

4.... morate godinama 
vraćati kredit

Sad se i na primjeru Credo banke vidjelo da propašću banke građani mogu ostati bez štednje, ali ne i bez kreditnih obveza jer se one uvijek prenose na “višu instancu” koja utjeruje dugove propale banke. Svaki je kredit opterećenje dođe li do pada primanja ili poskupljenja nekih drugih troškova. Hrvati su prestali vraćati oko 12% uzetih kredita, no banke se time nisu odrekle svojih potraživanja – naplaćuju ih ovrhama, zapljenom imovine. Dug je dug i nitko ga neće otpisati. Čak i da dođe do propasti eura, te bi se obveze preračunavale u drugu valutu.

5.... planirate dići stambeni kredit

Kamate na stambene kredite u EU dvostruko su niže nego u Hrvatskoj – oko 3,5 posto u odnosu na hrvatskih 6,5 do 7 posto. No, i tamo postoje razlike od zemlje do zemlje, pa Slovenci, primjerice, kupuju stanove uz 4-5 posto kamata, a Nijemci za 2-3 posto. Da nije bilo krize u eurozoni, ulazak Hrvatske u EU trebao je dovesti do smanjenja kamatnih stopa, ali sada je teško reći što će se dogoditi za godinu i pol.

6.... odlučite pokrenuti 
svoj biznis

Banke nikad nisu bile darežljive prema poduzetnicima početnicima i gotovo im nikad nisu davale kredite prije nego što su se dokazali. Pravilo je da se u privatni biznis kreće vlastitom ušteđevinom, a tek kad početnik posao digne na noge, stječe ulaznicu da postane korporativni klijent banke. Takvi možda mogu potražiti “poslovne anđele”, poduzetnike koji imaju nos za genijalce te su im spremni povjeriti svoj kapital u zamjenu za vlasnički udio u novom projektu.

7.... radite za državu ili državnu tvrtku

Posao u državnoj službi sinonim je za sigurnost, plaće možda nisu bile velike kao u elitnom privatnom sektoru, ali nije bilo ni otkaza. Sad se ni za plaće ne može reći da su loše, a problemi s proračunom i velikim dugovima mogli bi natjerati novu vladu da počne s otkazima. Čak i ako ih bude, sigurno će biti blaži nego u privatnom sektoru i s puno socijalnih elemenata.

8.... radite u privatnoj tvrtki

Oni koji rade u privatnim tvrtkama već znaju da rade puno više za manje novca, ne pitaju ni za prekovremene ni za stimulacije. Privatni sektor češće je smanjivao broj zaposlenih nego plaće, a ako nije bio previše oslonjen na državu i državne investicije, vrlo vjerojatno su najteži dani iza njega.

9.... vodite obrt

Svaki je treći obrtnik pod blokadom s ogromnim dugom. Smanjena potrošnja srezala je prihode obrtnika trgovaca, a mnogi koji se nalaze u sektoru usluga prešli su u sivu zonu i posluju ispod žita. Najbolju poziciju imaju male izvozno orijentirane obrtničke radionice i za njih bi mogli doći bolji dani ako se počnu poštovati rokovi plaćanja od 20 tj. 40 dana.

10.... želite otići u mirovinu

Žene će još 18 godina imati prijelazno razdoblje za prijevremenu i redovitu mirovinu, svake godine radit će tri mjeseca dulje dok se njihov radni vijek ne izjednači s muškarcima na 65 godina.

Nova bi vlast to čak mogla i ubrzati jer je većina država Europske unije povećala dob za odlazak u mirovinu na 67 ili 68 godina. Sigurnost mirovina usko je vezana uza sigurnost državnih financija.

11.... planirate ulagati u dionice

Kapital je najveća kukavica i bježi na prve naznake krize. Nakon kratkotrajnog oporavka zagrebačka je burza ponovo pala, a Crobex tavori na približno 1800 bodova, što je tri puta niže od najbolje vrijednosti iz 2007. godine i 40 posto više od povijesnog minimuma zabilježenog u proljeće 2009.

U tom tužnom rasponu pale su cijene svih dionica, na čemu su mogli zaraditi samo oni koji su ih prodali dok su bile skupe i kupovali kad su bile jeftine.

Europska su tržišta pod utjecajem krize u eurozoni pa u nekom kraćem roku ni europske dionice neće donositi zaradu. Već dvije godine kapital je skrenuo prema dionicama s azijskih i latinskoameričkih tržišta, za što su se specijalizirali i neki domaći investicijski fondovi.

12 .... želite štedjeti

Budući da se smanjuje priljev inozemnog kapitala, domaća bi štednja trebala biti jedini oslonac za razvoj i investicije. Očekuje se rast kamata na depozite, kako u kunama tako i u eurima.