Banka za međunarodna poravnanja u Baselu pokušat će ponovno riješiti problem stare devizne štednje Ljubljanske banke. Na tragu je to dogovora premijera Hrvatske i Slovenije ljetos na Bohinju. Zasad je stoga riječ samo o političkoj odluci jer štediše još ne znaju kako će i hoće li biti isplaćeni.

Što je alternativa

Pokušaj pronalaska rješenja putem BIS-a već je, naime, viđen prije osam godina, ali bezuspješno. Tada su, podsjeća guverner HNB-a Željko Rohatinski, postojala dva pristupa: teritorijalni, koji bi značio da sve obveze prema štedišama podmiruje njihova zemlja, te privatnopravni, prema kojem bi obveze podmirila Slovenija. Nakon dvije godine pregovora, u BIS-u su predložili kompromisno rješenje – da se dio obveza riješi teritorijalno, a dio na privatnopravnom načelu. No taj je prijedlog Slovenija odbila. Koje bi se stoga alternativno rješenje sada moglo naći, guverner ne želi nagađati, ali nada se pozitivnom ishodu. A za njegovo postizanje potrebna je suglasnost svih zemalja bivše Jugoslavije, odnosno njihovo okupljanje u Baselu. Svi domaći financijski stručnjaci s kojima smo razgovarali suglasni su da bi obvezu morala preuzeti slovenska strana.

Ulazak NLB-a u RH

Štednja hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci iznosila je oko 420 milijuna eura, od čega je RH u svoj javni dug preuzela oko 260 milijuna eura. Dok se rješenje ne nađe, štediše i dalje mogu tužiti NLB, sljednika Ljubljanske banke – podsjeća odvjetnik Milivoje Žugić koji je riješio nekoliko stotina takvih slučajeva za domaće štediše. Njegovi su se klijenti naplatili prodajom imovine NLB-a u Hrvatskoj, a te imovine još ima. Rješavanjem pitanja stare devizne štednje oslobodio bi se i ulazak NLB u Hrvatsku, što je guvernerov uvjet.