Američka kreditna agencija Standard&Poor's pobrinula se da petak 13. ostane zabilježen kao crni dan za većinu članica eurozone. S&P je snizio kreditni rejting za njih devet od 16, s tim što sedamnaestu Grčku nije ni uzeo u razmatranje.

>> Grafički prikaz zemalja kojima je snižen rejting

Najgore prošli Cipar i Portugal

Najgore su prošli Cipar i Portugal, čiji su rejtinzi srušeni za dva stupnja te su proglašeni smećem, čime se ozbiljnim ulagačima sugerira da ih ne kreditiraju. Italiji i Španjolskoj rejtinzi su također sniženi za dva stupnja, dok su za jedan stupanj sniženi rejtinzi Austrije, Francuske, Malte, Slovačke i Slovenije. Dosadašnje rejtinge zadržale su Belgija, Estonija, Finska, Njemačka, Irska, Luksemburg i Nizozemska. Europski povjerenik za ekonomske poslove Olli Rehn kazao je jučer da "žali zbog takve odluke jer se eurozona odlučno bori na svim frontama kako bi odgovorila na dužničku krizu". Rehn se ipak ne predaje već poruku iščitava kao znak da se ide u jaču "fiskalnu konsolidaciju i strukturne reforme". Druga od tri relevantne kreditne agencije, Fitch, svoju će ocjenu dati potkraj siječnja.

– Takav razvoj događaja, destabilizacija financijskog tržišta u najbližem okruženju, ne ide nam u prilog – komentirao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić, koji ne želi prognozirati što će se dogoditi s rejtingom Hrvatske, koja je korak do rizičnog statusa 'smeće'.

– Na nama je da odradimo što se mora, napravimo zaokret u financijskoj politici i pokažemo spremnost na trenutna odricanja u korist dugoročne stabilizacije – kaže Grčić. – Za dva tjedna objavit ćemo nacrt prijedloga proračuna. Radimo na tome da što prije definiramo ključne pravce naše politike kako bismo investitorima poslali poruku da smo sigurna zemlja – ističe Grčić.

Guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog nije iznenadila sječa rejtinga EU država i tumači je kao logičan slijed događaja.

– Što će biti s Hrvatskom vidjet ćemo krajem veljače, kada dolazi na red ocjena našeg rejtinga. Ona će u najvećoj mjeri ovisiti o tome kako će izgledati proračun. Dok god ne vidim prijedlog proračuna, nepotrebno je prognozirati ishod – oprezan je guverner Rohatinski.

Dug nam prešao 100% BDP-a

– Ako politika ne napravi zaokret do kraja veljače, hrvatski rejting svakako će ići dolje. Nama je dug već prešao 100 posto BDP-a i više ne zarađujemo ni za kamate koje su nam počele stvarati dodatni dug – kaže ekonomist Ljubo Jurčić i dodaje da je S&P rušenjem rejtinga zemalja eurozone rekao samo ono što svi već znamo.

– Makroekonomske analize pokazuju da će dugovi u tim zemljama rasti do 2020. i rejtinzi će im još padati ako ne promijene svoju ekonomsku politiku.

Dok te zemlje ne usklade proizvodnju s potrošnjom, i dalje će rasti deficiti. Ako "puknu" Francuska ili Italija, gotov je i euro i politički model koji iza njega stoji – dodaje Jurčić.

Francuski ministar financija Francois Baroin relativizirao je pad francuskog rejtinga riječima da to nije dobra vijest, ali ni katastrofa. Standard&Poors tvrdi da eurozona ne čini dovoljno da se ulovi u koštac s problemima. Plan o kojem sada raspravljaju čelnici eurozone, da se ograniči buduće zaduživanje vlada, zasnovan je na pogrešnoj dijagnozi uzroka krize. U S&P's-u smatraju kako uzrok krize ima manje veze s prekomjernim zaduživanjem država, a više s trgovinskim deficitima i gubitkom konkurentnosti država s geografskog ruba eurozone, poput Italije i Španjolske.