1. Na koji bi način Grčka mogla napustiti euro?
Grčka vlada, u suradnji s eurozonom, određuje točan datum napuštanja eura i primjenjivanja nove valute, koja bi se ponovno zvala drahma. Od tog datuma sve plaće, mirovine i svi ugovori plaćaju se u drahmama. Depoziti u bankama također se pretvaraju iz eura u drahme. Vlada određuje početni tečaj 1:1, ali nakon toga taj tečaj se mijenja ovisno o tržištu. S obzirom na to da tržište ne vjeruje da je nova drahma jaka kao euro, događa se devalvacija.
Grci, koji unaprijed očekuju da će se takvo što dogoditi, navaljuju na banke pokušavajući izvući svoj novac i premjestiti ga negdje na sigurno, u madrac ili izvan zemlje, već kako se tko snađe. To stvara paniku, možda i ulične nerede, koji potiču još veću političku krizu, koja pak potiče još veće nepovjerenje tržišta u mogućnost urednog, organiziranog prelaska Grčke iz eura u drahmu.
2. Bi li nova drahma mogla oporaviti Grčku?
Drahma bi, sukladno deviznom tržištu i odlukama grčkih vlasti, došla do razine koja bi učinila grčke proizvode i usluge ponovno konkurentnima i međunarodno privlačnima. To je potrebno da bi se pokrenuo izvoz, a onda i proizvodnja te grčko gospodarstvo. O grčkoj središnjoj banci i samim Grcima ovisio bi uspjeh ili neuspjeh devalvacije drahme. Ako se stvori inflacija, neće biti uspješne devalvacije.
Argentina i Rusija, koje su prošle kroz slične scenarije, doživjele su pad vrijednosti njihovih valuta od 60-70 posto nakon što su prestale biti vezane za dolar. Ali one su se oporavile zahvaljujući rastu cijena nafte i plina, kojima su te zemlje bogate. Grčka nije pa je teško reći kako bi se izvukla.
3. Što bi učinila Europska središnja banka (ECB)?
ECB vjerojatno više ne bi mogao pozajmljivati novac bankama koje kao zalog daju grčke obveznice. To bi, među ostalim, dovelo do nelikvidnosti grčkog financijskog sustava. Jednostavno, nitko više ne bi imao novih eura.
4. Znači li to da u cijeloj Grčkoj nitko više ne bi imao ni jednu novčanicu eura?
Ne znači. U Grčkoj bi i dalje bilo ljudi koji imaju eure u džepu, ali za tim preostalim eurima bila bi velika potražnja u situaciji u kojoj ljudi (još) nemaju povjerenja u novu drahmu. Grčka bi, teoretski, i dalje mogla ostaviti euro kao valutu, poput Crne Gore, koja ima euro iako nije u eurozoni. Ali to znači da grčke banke ne bi mogle posuđivati od ECB-a. Imati \"crnogorski euro\" nije isto što i zaista imati euro kao članica eurozone.
5. Što bi se dogodilo s grčkim dugom?
Pregovaralo bi se o restrukturiranju vanjskog duga. Ti bi pregovori bili drukčiji nego oni koji se vode sada kad Grčka prolazi kroz restrukturiranje duga uz pomoć EU, koji pritišće privatne investitore da se odreknu velikog dijela potraživanja, kao što se dogodilo u ožujku u najvećem otpisu dugova jedne države u povijesti.
Nakon izlaska iz eura, Grčka bi te pregovore vodila sama, a EU i ECB zapravo bi bili na suprotnoj strani i bez obveze da pomažu Grčkoj. Domaći grčki dug bio bi konvertiran u nove drahme.
6. Koliko bi koštao izlazak Grčke iz eura?
Institut za međunarodne financije izračunao je da bi taj trošak bio oko tisuću milijardi eura. Štetu bi pretrpjeli ECB, privatne financijske institucije, druge zemlje eurozone
7. Kako bi se to odrazilo na grčke kompanije?
U nemogućnosti zaduživanja i u kaosu koji bi izazvala nelikvidnost, grčke bi se kompanije masovno zatvarale. Oni koji imaju poslovne ugovore pisane u eurima željeli bi izbjeći konverziju u novu drahmu jer bi u tom slučaju izgubili novac. To bi stvorilo novu paniku..
8. Što bi bilo s grčkim bankama?
Grčke banke pretrpjele su goleme gubitke u reprogramiranju (oprostu) potraživanja koja proizlaze iz grčkih obveznica koje su banke kupovale prije krize. Prema tom reprogramiranju, te banke trebale bi dobiti kompenzaciju od ECB-a, ali ona još nije isplaćena. Ako Grčka izađe iz eura, pitanje je bi li ikad bila isplaćena. Banke su bez te kompenzacije već danas nesolventne. Ako je nikad ne dobiju, propadaju.
9. Što s Portugalom i Irskom?
Te su dvije zemlje, kao i Grčka, odsječene od financiranja na tržištu i preživljavaju samo zahvaljujući novcu koji im posuđuje EU i MMF.
One su u boljoj poziciji od Grčke jer puno bolje ispunjavaju svoje obveze, ali padom Grčke umanjit će se i šanse za njihov uspješan oporavak. Portugal se planira oporaviti i vratiti na tržište 2013., ali sasvim sigurno neće u tome uspjeti ako Grčka propadne.
10. A što s Hrvatskom?
Ako gledamo udio Grčke u hrvatskom izvozu, velikog utjecaja zbog grčkog izlaska iz euro one ne bi trebalo biti – kaže ministar financija Slavko Linić. On ne vjeruje ni da bi grčki izlazak izazvao širenje zaraze po cijeloj eurozoni.
No, ako se to dogodi, a to je scenarij koji mogućim smatraju mnogi analitičari, ekonomisti i političari, i Hrvatska bi osjetila velike posljedice.
Kako zaključuje Europska komisija, smanjenje gospodarske aktivnosti u eurozoni, posebno u važnim trgovinskim partnerima Sloveniji i Italiji, prelijeva se i u Hrvatsku. Jednako bi se prelijevalo i širenje nelikvidnosti i opće nesigurnosti kao posljedice grčkog izlaska iz eura.
\"Vlada određuje početni tečaj 1:1,\" jel tecaj marka-euro bio 1:1?