Hrvatska elektroprivreda sljedećeg tjedna počet će obilaziti investitore u sklopu najavljenog izdanja korporativnih obveznica kojim se namjerava prikupiti između 300 i 500 milijuna eura svježeg kapitala. Najavio je to jučer prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić koji je u društvu čelnih ljudi HEP-a obišao najveću hrvatsku hidroelektranu Zakučac te Končarovu vjetroelektranu Pometeno brdo. Čačić i šef HEP-a Zlatko Koračević tako su potvrdili kako se HEP planira zadužiti na stranom, europskom tržištu, a prikupljeni novac trebao bi biti korišten za pokretanje novih projekata.
Milijarda za Zakučac
Inače, projekt revitalizacije hidroelektrane Zakučac najvredniji je među trenutačno aktivnim HEP-ovim projektima. Riječ je o milijardu kuna vrijednom projektu kojim bi zamjenom dotrajale opreme nakon 50 godina neprekidnog rada napokon trebala biti obnovljena hrvatska elektrana. Također, zahvaljujući tom ulaganju, instalirana snaga elektrane s današnjih 486 megavata trebala bi biti povećana na 538 megavata.
>>HEP za krpanje rupa izdaje 500 milijuna eura obveznica
O kolikoj je važnosti projekta riječ svjedoči i činjenica da je HE Zakučac 2010. godine samostalno pokrila 14 posto ukupne potrošnje električne energije u Republici Hrvatskoj. Uz Zakučac, Čačić je posjetio i Pometeno brdo kraj Dugopolja – lokaciju na kojoj Končar gradi vjetroelektranu. Ukupna je vrijednost projekta više od 200 milijuna kuna, a u njegovoj realizaciji sudjeluje 14 društava iz sastava Končara i 15 tvrtki kooperanata iz Hrvatske. Temelj projekta je Končarov prototip vjetroagregata koji je u pokusnom radu od kolovoza 2008. godine. Instaliranjem i priključivanjem na mrežu šest vjetroagregata vlastite proizvodnje u ožujku Končar je završio prvu fazu gradnje, a završetak cjelokupnog projekta očekuje se potkraj ove godine.
Hrvatske vjetroelektrane
Vjetroelektranu će činiti petnaest vjetroagregata snage 1 megavata i jedan agregat snage 2,5 megavata, a kako je naglasio predsjednik uprave Končara Darinko Bago, riječ je o izvornom hrvatskom projektu. – Končarova vjetroelektrana hrvatski je projekt koji otvara nove proizvodne i izvozne mogućnosti, unapređuje konkurentnost Hrvatske i otvara nova radna mjesta. Ovi vjetroagregati rezultat su razvoja i znanja stručnjaka Končara, a u njihovoj proizvodnji postignut je udio domaćih komponenti veći od 80 posto – rekao je Bago.
Iako Čačić i Koračević nisu precizirali koji će projekti biti financirani novcem od obveznica, pretpostavlja se kako bi ta sredstva mogla biti utrošena na projekte hidroelektrane Dubrovnik 2 i projekt Senj-Kosinj. Riječ je o iznimno profitabilnim projektima, koji bi trebali osigurati stabilan povrat posuđenih sredstava, pa se pretpostavlja da će upravo oni biti prezentirani ulagačima u obveznice.
Za te pare možeš revitalizirat Asuan u Egiptu(Sudanu).