Dva su ključna problema istaknuli i poduzetnici i bankari tražeći na jučerašnjem okruglom stolu zajednička rješenja za izlazak iz krize. Za obračun s nelikvidnošću ključno je rješenje, složili su se, uvođenje strožih rokova plaćanja, a u povećanju kapitalne osnove malih i srednjih poduzetnika mogla bi utjecati država, oslobađanjem od poreza dobiti koja se reinvestira.

- Na isti pijedestal treba staviti borbu protiv nelikvidnosti, kao borbu protiv korupcije, gdje se to zove nulta tolerancija. Ključ je cijele priče u javnim poduzećima. U EU postoji direktiva koja uređuje kašnjenje s plaćanjem, čiji je rok 30 dana, a čak i kad nije ugovorena, zatezna kamata mora se platiti. Uz nju se obračunava i jednokratna kazna. Posebno se to odnosi na javna poduzeća - istaknuo je Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike.

Napominje da, kad je riječ o odobravanju kredita malim poduzetnicima, banke se s njima ne bave pojedinačno, nego procjenu zasnivaju na metodi scoringa.
- Za njih su mali poduzetnici rizičniji i donose im veći jedinični trošak poslovanja. Anketa među bankama pokazala je da je udio loših kredita kod malih poduzetnika lani rastao sa dva do šest na 12 posto, a kod velikih sa dva na šest posto - istaknuo je Šonje.

Napominje da su presudne porezne mjere kakve, recimo, imaju Estonija i Švedska koje porez na dobit naplaćuju tek pri isplati dobiti, ali ne i ako se dobit reinvestira, dok Belgija i Nizozemska imaju zaštitnu kamatu za srednja i mala poduzeća. Petar Lovrić, predstavnik Udruge malih i srednjih tvrtki u HUP-u, požalio se da je nelikvidnost prerasla u kulturu neplaćanja.

- Ako ima novca na računu, onda je to razbojništvo, a ne nelikvidnost. Neplaćanje, odnosno produljivanje roka plaćanja, prikriveno je bankarstvo koje bi državne institucije trebale onemogućiti - kaže Lovrić. Predsjednik HUP-a Damir Kuštrak smatra da se likvidnost može povećati povećanom ponudom novca i nižim kamatama te mnogo većom ulogom HBOR-a.

- Trebamo jačati kapitalnu bazu, što bi smanjilo rizičnost. Nema nikakve sumnje da će se regulativa financijskog sustava pojačavati, a to je pravo mjesto da uskoči država kao svojevrsni regulator koji bi dao poticaj povećanju kapitalne strukture poreznim olakšicama na reinvestiranu dobit - kaže Kuštrak.

Tezu o sve strožoj regulativi banaka potkrijepio je i Sandi Šola, predstavnik i HUP-a i HUB-a, ističući da je poduzetnicima nužna edukacija o kvalitetnijem financijskom izvještavanju i manja ovisnost o jednom kupcu ili dobavljaču.

- Sredimo li neurednost plaćanja, vrlo će se lako riješiti i korupcija, i nelikvidnost, i niz ostalih problema tržišta. Reinvestiranjem dobiti u kapital te uvođenjem rokova od 30 dana za plaćanja državne uprave i 45 dana za poduzeća, može se puno promijeniti u likvidnosti - zaključio je Zoran Bohaček, direktor HUB-a. Napominje da država mora biti primjer i ne može tražiti da joj se plati prvoj, a onda ona plaćati svoje račune kad hoće. Problem dostupnost kredita poduzetnicima, smatra, nije hrvatska ekskluziva.