U Celju potpisan sporazum o suradnji slovenskih i hrvatskih obrtnika
Rad na crno najveći problem i slovenskih i hrvatskih obrtnika
Slovenski i hrvatski obrtnici, naglasio je predsjednik OZS-a Pavlinjek, imaju isti cilj: ostvariti poticajno okruženje za obrtništvo, očuvati integritet majstora i prilagoditi se izazovima globalizacije.
Hrvatska obrtnička komora (HOK) i Obrtno-podjetniška zbornica Slovenije (OZS) danas su u sklopu celjskog MOS-a, koji se održava do 15. rujna potpisale sporazum o dugoročnoj poslovnoj suradnji. Potpisom sporazuma vodstvo obiju komora iskazalo je spremnost za nastavak postojećeg te unapređenje i proširenje daljnjeg zajedničkog rada i suradnje, te raspravljalo o aktualnom stanju u obrtništvu u Sloveniji i Hrvatskoj, kao i mogućnosti jačanja suradnje na području projekata EU i poslovnog povezivanja.
Rad na crno najveći problem
Govoreći o aktualnom stanju u slovenskom i hrvatskom obrtništvu, predsjednik HOK-a Mato Topić i predsjednik OZS-a Štefan Pavlinjek te predsjednik upravnog odbora OZS-a Štefan Grosar istaknuli su gotovo istovjetne probleme, od kojih je rad na crno najizraženiji u objema državama. Slovenska i hrvatska iskustva u obrtništvu imaju dosta zajedničkih karakteristika, a posljedice gospodarske i financijske krize podjednako proživljavaju slovenski i hrvatski obrtnici. Hrvatskim obrtnicima, kazao je predsjednik Topić, važna su iskustva slovenskih kolega u prilagodbi EU, kao i problemi s kojima se susreću danas, kad su ravnopravni članovi zajedničkog EU tržišta. Slovenski i hrvatski obrtnici, naglasio je predsjednik OZS Pavlinjek, imaju isti cilj: ostvariti poticajno okruženje za obrtništvo, očuvati integritet majstora i prilagoditi se izazovima globalizacije.
Državna tajnica za poduzetništvo u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Tihana Kraljić navela je kako Vlada RH intenzivno provodi mjere gospodarskog oporavka kako bi se svim gospodarskim subjektima, a posebice obrtima, olakšalo poslovanje smanjenjem poreznog opterećenja i pojednostavljenjem troškova poslovanja, kako bi veći dio njih poslovao u legalnoj sferi ekonomije. Naglasila kako je Ministarstvo u ovoj godini osiguralo 326 milijuna kuna za poduzetničke projekte, od čega je 16 milijuna za projekte namijenjene isključivo obrtnicima.
Slovenci ne povlače dovoljno iz fondova EU
Državni tajnik za gospodarstvo Republike Slovenije dr. Viljem Pšeničny naveo je da Slovenija ne uzima dovoljno sredstava iz fondova EU. Uspoređujući pokazatelje gospodarske suradnje Slovenije i Hrvatske, rekao je da su dvije zemlje veliki gospodarski partneri (Hrvatska je 4. partner Slovenije), ali da postoji još prostora za suradnju, posebice za hrvatske tvrtke na natječajima u Sloveniji za neposredne investicije. Kazao je i da 5000 slovenskih tvrtki neposredno izvozi u Hrvatsku, a izvoz je vrijedan 1,9 milijardi eura.
Na ovogodišnjem 43. MOS-u izlaže i devet hrvatskih izlagača, od kojih njih pet prvi put, u organizaciji i pod pokroviteljstvom Hrvatske obrtničke komore, koja sufinancira do 50% iznosa troškova izlaganja.
Prijaviš li dodatni posao, kako bi mogao preživjeti iz mjeseca u mjesec, zaradiš li takvim poslom 100 kuna, država ti oduzme 75 kuna.
Ti se znojiš, žuljaš ruke, a ministar finacija i poljoprivrede se debljaju na tvoj račun, ne radeći apsolutno ništa korisno za Hrvatsku.
I takvih pijavica i niškoristi ima nepoznat broj, jer ministar uprave nema pojma kome i koliko dijeli plaća svojim trutovima.
A onda još zahtijevaju da si žuljamo ruke do kraja života, čak i duže, do 65 godine.
Pa tko preživi dobit će neke mrvice.
Dok se ovi goste posebnim mirovinama.
No, nije li malo čudno kad po izlozima raznoraznoh trgovina čitamo -
ZA NOVAC NA RUKE 20 % - 70 % jeftinije nego kad želite platiti kreditnom karticom ili čekom
Nije li i to jedan oblik rada na crno?
Uzimanje opipljivog novca od građana.
Tu se jasno vido kako i prodavači nabijaju cijene proizvodima koje prodaju.
Marža?
Znamo da se plaća PDV - porez na dodanu vrijednost, koji je trenutno 23 % vrijednosti proizvedene robe.
Robu proizvede obrtik i ona vrijedi 100 kuna.
Na tu robu državi mora platiti 23 kune.
Znači da ta roba u trgovini mora koštati 123 kune.
A košta nekoliko puta više.
Da, ne razumijem se u takvu ekonomiju.
Ali ako trgovac daje popust od 70 % na robu koju proizvođač cijeni 100 kuna, gdje je zarada.
Svima, a ne samo trgovcu.
Prijatelj je naslijedio obrt od pokojme majke.
Mislio da će tako uspjeti plaćati fakultet.
Da bi ubrzao posao donio je 500 grama težak alat u svoju prodavaonicu vlastith proizvoda. Pola kile teški alat su bila kliješta i izvijač za sitne popravke mušterijama, da ne čekaju do drugog dana.
Došla inspekcija i kaznila ga, jer obavlja obrt, a nije registriran na toj adresi, već negdje drugdje.
Ovdje, u njegovoj trgovini, je registriran samo za prodaju svojih proizvoda.
Što je napravio?
Zatvorio obrt i otišao raditi preko student servisa za puno veće novce.
Što je od toga imala država?
Oko 300 kuna globe.























lp