Iako je zbog krize Vlada bila odgodila sve investicije, priča o novome terminalu Zračne luke Zagreb (ZLZ) ipak se zahuktava. Direktor ZLZ-a Tonči Peović vjeruje kako će do kraja ove godine biti potpisan ugovor s privatnim partnerom koji će, najvjerojatnije po modelu “sagradi, upravljaj, vrati” (engl. built, operate, transfer, tj. BOT), sagraditi novu putničku zgradu.

Prema modelu koji je Peović nedavno predstavio užem kabinetu Vlade (premijerki Kosor te ministrima Šukeru, M. Matulović-Dropulić i Kalmeti), novi bi se terminal gradio u tri faze. U prvoj bi tako bila sagrađena putnička zgrada od 40.000 kvadrata, dovoljna za tri do četiri milijuna putnika, s tri aviomosta preko kojih bi putnici ulazili u zrakoplove i za nju će trebati izbrojiti 150 milijuna eura. U drugoj fazi, kada bi broj putnika dosegao pet milijuna, terminal bi se proširio aviomostovima na zapadnoj strani zgrade i ta bi investicija stajala 72 milijuna eura, a u trećoj fazi, za koju je potrebno još 44 milijuna eura, aviomostovi bi se dodali na istočnoj strani terminala.

U drugoj i trećoj fazi putnička bi se zgrada proširila za 30.000 četvornih metara. Prema prvotnoj ideji, planiralo se odmah graditi terminal od 70.000 kvadrata, a sada bi se putnička zgrada nadograđivala u skladu s rastom broja putnika i u konačnici bi stajala 266 milijuna eura. Peović vjeruje kako bi putnička zgrada u prvoj fazi mogla biti sagrađena do 2015. Užem kabinetu Vlade Peović je predstavio nekoliko modela financiranja gradnje terminala (BOT, kreditom i vlastitim novcem vlasnika, korištenjem kohezijskih fondova EU te u suradnji sa strateškim partnerom), a Vlada bi za mjesec dana trebala odlučiti o načinu financiranja.

Model BOT Peović smatra najprihvatljivijim jer bi nositelj projekta bila tvrtka koja bi uložila novac u gradnju terminala, a zato bi imala i najveći interes privući nove putnike u Zračnu luku Zagreb. Taj bi privatni partner aerodromom upravljao od 20 do 30 godina, a potom upravljačka prava vratio vlasnicima (državi, Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj županiji, Gradu Velikoj Gorici).

– Primjeri su aerodroma sagrađenih po modelu BOT zračna luka u Ateni, Skoplju i Ohridu, Tirani... Polovicu udjela u vlasništvu tvrtke koja upravlja aerodromom u Ateni ima grčka vlada – objasnio je Peović.

Nakon odluke o načinu financiranja, Vlada će raspisati natječaj za odabir tima koji će savjetovati Vladu, odnosno Zračnu luku Zagreb kako da zaštiti svoje interese pri gradnji terminala po modelu BOT.