Deset godina nakon što je prihvatila nova pravila umirovljenja, Hrvatska će morati provesti mini mirovinsku reformu. Na stolu su tri ozbiljna zahvata: izjednačavanje dobi za odlazak u mirovinu žena i muškaraca, destimuliranje prijevremenog umirovljenja i povećanje izdvajanja za drugi stup. Rješavanje tih triju pitanja gura Svjetska banka, koja je i nedavno pritekla Hrvatskoj u pomoć sa 200 milijuna eura kredita.

Nema jeftinih kredita

No, želi li Vlada krpati proračunske rupe jeftinim zajmovima s kamatom oko dva posto, HDZ će se morati prihvatiti reformskih zahvata od kojih je bježao više od šest godina. Jedna od gorkih pilula jest i vraćanje ranijih pravila za prijevremeno umirovljenje – kojih se Ivo Sanader odrekao početkom 2008. u zamjenu za koaliciju s umirovljenicima.

Radnicima koji odlaze u prijevremene mirovine, sad to pravo imaju žene sa 30 godina staža i 55 godina života, a muškarci pet godina više, isplaćuje se tek devet posto niža mirovina od one koju bi imali da su odradili puni radni vijek. Do 2008. trajno smanjenje prijevremenih mirovina bilo je 20,4 posto, po uzoru na Njemačku, a to financijsko kažnjavanje ranijeg umirovljenja trebalo je smanjiti troškove mirovinskog sustava i motivirati radnike da što dulje ostanu na poslu.

Ni u Ministarstvu gospodarstva ni u Mirovinskom zavodu nismo, međutim, dobili potvrdu da je izmjena zakona pripremljena jer se o svemu čeka politička odluka i zeleno svjetlo Jadranke Kosor. Njezin savjetnik Borislav Škegro nedavno je spomenuo da će Vlada svaki mjesec objaviti niz mjera, spomenuvši pritom i jačanje drugog stupa, što sigurno neće ići bez uvođenja strožih uvjeta umirovljenja.

Prijevremene mirovine u Europi ne postoje kao pravilo već kao izuzetak, uz značajna novčana ograničenja. Hrvatska je prepisala njemački zakon, gdje je mirovina trajno niža za petinu. Novi državni tajnik Krešimir Rožman kaže da treba riješiti i pitanje ujednačavanja dobne granice za žene i muškarce, što Vlada prema odluci Ustavnog suda iz 2007. mora učiniti do 2018. godine.

Dulji radni vijek?

Pozivajući se na iskustva i praksu drugih te odredbe o ravnopravnosti spolova, Ustavni sud tvrdi da radni vijek žena i muškaraca treba biti jednak. Na Vladi je da odluči hoće li to učiniti postupno, a otvorio je i mogućnost povećanja radnog vijeka za sve do 67 ili 68 godina, što su neke europske države već učinile prije krize, jer Europljani žive sve dulje, pa su i izdaci za mirovine velik teret svim državama. Očekivana životna dob Hrvatica je 79, a Hrvata 72 godine.