Obvezni mirovinski fond u kojemu će štedjeti novac za buduću mirovinu brojni obveznici, kad se zaposle, često ne odaberu sami. Tako se automatski svrstavaju u fond s najvećim brojem članova, odnosno prema tržišnom udjelu. A od početka rada najveći udjel na tržištu ima AZ obvezni mirovinski fond.

Prinosi nepouzdani

No, nakon automatskog odabira fonda, teško se netko od njih odluči na prelazak u drugi fond.

Na takvu odluku u vrlo malom broju spremni su i oni koji su u startu odabrali jedan od četiri obvezna mirovinska fonda. A glavni povod da takvo što učine trebao bi biti prinos koji, iako se ne razlikuje pretjerano među fondovima, ipak donosi razliku u budućoj mirovini.

Primjerice, prema gruboj računici, ako se izuzmu buduća kretanja vezana uz inflaciju, stanje na tržištu pa i čak razlike u metodologiji izračuna prinosa, razlike su već sada nekoliko tisuća kuna. Prema podacima za kolovoz, na primjer, broj prelazaka među fondovima bio je tek 28.

– Ako zanemarimo inerciju, odnosno poznatu činjenicu da ljudi dulje planiraju godišnji odmor nego obiteljsku financijsku budućnost, razloge malog broja prelazaka možemo pronaći u tome da članovi ne prepoznaju pravu razliku među fondovima, odnosno smatraju da pravog izbora zapravo i nema. Povijesni prinosi, poznato je, nisu pouzdan kriterij za izbor, a pogotovo u situaciji kad fondovi imaju drukčije računovodstvene politike te prinosi nisu usporedivi – objašnjava financijski stručnjak Hrvoje Fajdetić.

Drukčija ulaganja

Kao i većina stručnjaka na tom području, smatra da bi situaciju promijenilo osnivanje potportfelja.

– Svi imaju isti portfelj, i oni od 20 i oni od 60 godina, iako im je horizont ulaganja bitno drukčiji – kaže Hrvoje Fajdetić.

Osnivanjem potportfelja i razlika u prinosima bila bi znatno veća i tako sigurno natjerala osiguranike da vode računa gdje će štedjeti novac za buduće mirovine. Hrvoje Fajdetić smatra kako bi se moglo dodatno razmisliti i o mogućnosti ulaganja mirovinske štednje i izvan postojeća četiri fonda.

Primjerice, zašto ne dopustiti prijenos osobnog računa iz obveznog u dobrovoljni mirovinski ili neki investicijski fond?

Na taj način bi se, uz koristi za članove, stabilizirala pasiva otvorenih investicijskih fondova. Jer, upravo je nestabilna pasiva kumovala snažnom padu fondova 2008. godine, a tako bi se krug zatvorio jer bi novac bio vraćen tamo odakle je 2008. godine izvučen. Takva rješenja u skladu su, kaže Fajdetić, sa zapadnim standardima.