Imovina obveznih mirovinskih fondova do kraja je listopada premašila 50 milijardi kuna, a potkraj rujna samo je 7,3 milijarde kuna bilo plasirano u korporativne obveznice i dionice domaćih tvrtki. Od većeg ulaganja u domaće gospodarstvo mirovinske fondove priječi nedostatak tvrtki koje imaju blistavu budućnost, loše iskustvo s dosadašnjim ulaganjima i zakonsko rješenje po kojem mogu imati maksimalno 10 posto udjela u nekoj tvrtki. Taj se propis vjerojatno mijenja tako da će se limit dignuti na udjel od 20 posto. Time će se otvoriti prostor snažnije potpore mirovinaca u smislu ulijevanja svježeg novca u kompanije, ali kako doznajemo, samo za odabrane! Mirovinci bi se u ovom trenutku odlučili kupiti više od deset posto jedino u Podravki, Končaru ili Ericsson Nikoli Tesli te eventualno Hrvatskom telekomu.
Borba s konkurencijom
– Zakon je nelogičan. Kad bi sada Podravki trebao svježi kapital za širenje ili investicije, mirovinski fondovi ne bi mogli reagirati, što bi bilo izuzetno loše – komentar je koji se može čuti iz krugova bliskih mirovinskim fondovima. Zagovornici povećanja limita ističu i da je mogućnost dodatnog ulaganja presudna za borbu s konkurencijom iz Europe. Osim Raiffeisen OMF-a, koji ima samo 3,27 posto Podravke, svi su mirovinci jako blizu granici od 10 posto. Ukupno drže 31,05 posto koprivničke tvrtke čija je tržišna vrijednost 437 milijuna kuna. Dizanjem limita otvorila bi se mogućnost ulaganja još 400-tinjak milijuna kuna u tvrtku za ulaganje i akvizicije, a promijenilo bi i vlasničku strukturu tvrtke. Profesionalizacija upravljanja državnim tvrtkama jedna je od pozitivnih posljedica te odluke jer bi u slučaju Podravke to značilo da će se iz kompanije u kojoj se dogodila afera Spice konačno maknuti šapa politike.
Poučak Nexe grupe
Sumnjičavi prema ideji podizanja limita na 20 posto ističu da se time riskira da se pogrešna ulaganja puno skuplje plate. Mirovinski fondovi uložili su 25 milijuna eura u korporativne obveznice Nexe grupe koja je u problemima, među pojedinačnim su najvećim ulagačima u Ingri kojoj prijeti bankrot, a u Dalekovodu, koji se bori s blokadom računa, imaju više od 20 posto. Puno je to novca koji se slomom tih tvrtki može izgubiti. Dalekovod je primjer i gdje bi promjena zakona mogla pomoći u spasu tvrtke koja još uvijek posluje na tržištima zapadne Europe i dobiva unosne inozemne poslove. Bili pro ili kontra ideje, mirovinci su financijska snaga koja se ne može ignorirati, a koju valja bolje iskoristiti u kreiranju ekonomske politike i aktiviranju domaćeg tržišta kapitala. Ove godine ostvaruju izvrsne prinose koji se u slučaju Erste Plavog OMF-a penje gotovo do 14 posto, a uz rast neto imovine od dvije milijarde kuna mjesečno za nekoliko mjeseci imat će i 60 milijardi kuna, čime mogu pokriti trećinu državnog duga, sva državna jamstva ili kupiti trećinu cijelog gospodarstva koje kotira na Zagrebačkoj burzi.
>>Kompanijama treba poticaj za bitku s europskom konkurencijom?
