Pad tržišta kapitala i europska dužnička kriza prelili su se i na hrvatske mirovinske fondove: tri od četiri obvezna fonda, koji upravljaju sa 41 milijardom kuna rezerviranih za buduće mirovine, lani su poslovali s gubicima, jednako kao i četiri od šest obveznih fondova iz trećeg stupa. Ako se gleda ukupni prinos od osnutka do danas, njihovo je poslovanje ipak pozitivno. Uz 2011. kritična je za mirovinske fondove bila još i 2008. godina.

Zamrznuti drugi stup

Istodobno, državni mirovinski fond jedva uspijeva iz radničkih doprinosa prikupiti polovicu svote potrebne za isplatu mirovina, pa se razlika nadoknađuje iz poreza. Hrvatska se već sada nalazi pri vrhu europskih država po broju umirovljenika, i udjelu izdataka za mirovine u BDP-u. Procjene kažu da će se idućih trideset godina mirovine smanjiti na tridesetak posto prosječne plaće, pa se od Vlade očekuje niz promjena u sustavu da bi usporila ili zaustavila taj pad! Problemi s rejtingom države i proračunska kriza ponovno su pokrenuli pitanje perspektive drugog stupa. Donedavni prvi čovjek Hanfe Ante Samodol predložio je novom ministru rada i mirovinskog sustava Mirandu Mrsiću da slijedi primjer Mađarske i privremeno zamrzne uplate u drugi stup. Samodol smatra da spašavanje proračuna i rejtinga treba imati prednost pred spašavanjem mirovinskog sustava. Samodolova ideja nije naišla na plodno tlo, pa tako Mrsić kaže da se Hrvatska neće vraćati unazad, već će otvoriti raspravu da se sustav nadogradi i poboljša.

Imovina mirovinskih fondova zapela je za oko i Vladinu gospodarskom resoru, prije svih Radimiru Čačiću, koji je želi angažirati u privatizacijskim i investicijskim planovima.

Negativni prinosi u prošloj godini pokazuju da i mirovinci vape za "svježom robom", jer su lani većinom gubili u koju god da su imovinu ulagali. – Razlog negativnog prinosa su kretanja na tržištu u drugoj polovici godine kada su smanjenjem rejtinga SAD-a počele negativne vijesti, a nakon toga i produbljivanje dužničke krize u Europi. Nastupilo je razdoblje nepovjerenja na tržištu kapitala te je došlo do snažnog pada cijena dionica, ali i hrvatskih obveznica, što su dvije najvažnije klase u portfeljima mirovinskih fondova – kažu u Erste mirovinskim fondovima.

Sve više starijih

CROBEX, hrvatski dionički indeks, tijekom 2011. izgubio je 17,17% svoje vrijednosti, DAX 14,69%, NTX 29%, dok je indeks hrvatskih obveznica, Crobis, tijekom te godine izgubio 4,54%. U jeku dužničke krize i sječe europskih rejtinga Bloomberg je ovih dana podsjetio na dvije godine staru studiju izrađenu prema narudžbi Europske središnje banke prema kojima su dosadašnji javni dugovi 19 članica EU mačji kašalj prema minusu koji zjapi u mirovinskim sustavima. Mirovinski sustavi vodećih EU država preuzeli su na sebe 30 tisuća milijardi eura obveza prema budućim umirovljenicima, što je svota koja je pet puta veća od ukupnog javnog duga svih tih država. Njemačka ima 7,6 tisuća milijardi eura obveza, a Francuska 6,7. Europa je rekorder po udjelu starijeg stanovništva, očekuje se da će se taj broj u iduća četiri desetljeća udvostručiti. Slične su prognoze i za Hrvatsku, u kojoj bi zbog pada nataliteta i produljenja životnog vijeka sredinom ovog stoljeća svaki drugi stanovnik radnik mogao biti stariji od 65 godina. Gotovo sve europske države poduzimaju mjere da snize trošak mirovinskog osiguranja, uglavnom tako što podižu dobnu granicu za odlazak u mirovinu ili smanjuju prava. Procjenjuje se, na primjer, da će do sredine stoljeća prosječna francuska mirovina pasti sa sadašnjih 63 posto plaće na 48 posto. U Hrvatskoj je već sada mirovina pala ispod 40 posto, te nezaustavljivo klizi prema 30 posto. Koliko su hrvatske perspektive loše vidi se i po tome što Francuska ili Njemačka imaju četiri osobe u radnoj dobi na jednog umirovljenika, a tek bi porastom starijeg stanovništva sredinom stoljeća taj udio pao na 1,6 ili 1 prema dva. Kod nas je već sada omjer 1 prema 1,2!

Niz studija

Uoči izbora Ekonomski institut Zagreb, Svjetska banka te Institut za javne financije i Banka magazin pripremili su niz studija o održivosti mirovinskog sustava te su predložili Vladi da krene u ozbiljnu reformu sustava. Zagovornici ukidanja drugog stupa i prebacivanja te imovine u državni sustav zasad su u manjini, a ključni "opinion makeri" pritišću Vladu da sredi mirovine koje nisu vezane uz plaćene doprinose, prije svega brojnu skupinu povlaštenih umirovljenika. Neke su europske države privremeno posegnule i u imovinu privatnih mirovinskih fondova, da bi smanjile javni dug, što privremeno može smanjiti pritisak na tekuće financije, ali dugoročno će im otežati poziciju. Lošiji prinosi privatnih mirovinskih fondova idu na ruku protivnicima postojećeg modela.