Šok-scenarij
Pad kune i BDP-a građanima bi smanjio plaće i povećao kamate
Takav scenarij istopio bi bankarske rezerve približno 2 posto, ali one bi i dalje bile natprosječno visoke jer stopa adekvatnosti kapitala hrvatskih banaka iznosi 19 posto, što je 7 postotnih poena iznad minimuma koji traži EU.
Dvostruko veći pad BDP-a od očekivanog i pad tečaja na 8 kuna za euro prošao bi bez većih posljedica za domaći bankarski sustav! Banke bi preživjele toliki pad uz neznatno smanjenje profita i rezervi, ali bi zato šok-scenarij uzdrmao stanovništvo. Tjedan dana prije nego što Europska središnja banka objavi rezultate svoga velikog stresnog testa za 46 vodećih europskih banaka, Hrvatska narodna banka testirala je efekte “malo vjerojatnog” crnog scenarija u kojem bi BDP ove godine pao 3 posto, a kuna oslabjela 10 posto.
Topljenje rezervi
Takav scenarij istopio bi bankarske rezerve približno 2 posto, ali one bi i dalje bile iznadprosječno visoke jer stopa adekvatnosti kapitala hrvatskih banaka iznosi 19 posto, što je 7 postotnih poena iznad minimuma koji traži EU. Šok-scenarij bio bi poguban samo za nekoliko manjih banaka, čiji bi vlasnici morali ići na dodatna ulaganja, ali sustav u cjelini ostao bi stabilan! No, ne i bez loših posljedica.
Udio loših kredita u ovom trenutku iznosi oko 9 posto, što znači da banke ne uspijevaju naplatiti 22 milijarde od približno 250 milijarda kuna plasiranih kredita. HNB je u stresnom testu, koji je ovaj tjedan predstavljen članovima Savjeta, zaključio da bi crni scenarij digao udio loših kredita na visokih 16 posto, što bi značilo da banke ne bi mogle naplatiti čak 38 milijarda kuna kredita. Pad tečaja od 10 posto srozao bi standard dužnika više nego što bi pogodio banke, a u kombinaciji s visokim padom BDP-a uzrokovao bi dodatno zagušenje ekonomije: otkaze, smanjenje plaća i otežanu otplatu kredita. Od nekih članova Savjeta doznali smo da ministar financija i guverner nisu razgovarali o devalvaciji kao izglednoj mogućnosti, a HNB već treću godinu testira otpornost banaka na moguće šokove.
Bez imena banaka
Europska središnja banka trebala bi idući tjedan objaviti rezultate svog stresnog testa za 46 vodećih banaka, a već se nagađa da na njemu neće proći jedanaest banaka, uglavnom grčkih te njemačka Commerzbank, talijanska Banco Popolare, Postbank, Bankinter, BCP i Sabadell – izjavio je za CNBC Alessandro Roccati, direktor australske financijske kuće Macquarie Securities.
HNB je u svojim dosadašnjim testovima testirao otpornost banaka pojedinačno, no u rezultatima objavljenim u studiji Financijska stabilnost nisu navedena imena banaka.
Šuker nema kome uzeti, status quo i dalje
Nemir nije zavladao samo u središnjoj banci nego i među premijerkinim savjetnicima, koji se žale da više nisu sigurni da će J. Kosor provesti planirane reforme. Njezin potpredsjednik Ivan Šuker dao je članovima savjeta na znanje da jesenski rebalans neće donijeti smanjenje proračunskih rashoda jer nema “kome uzeti”.
Sindikati su ojačani rezultatima referenduma, seljaci traktorima, a ne može ni na branitelje. Vlada se odlučila na pasivan scenarij, čekat će na rasplet u eurozoni, ali on već idućeg tjedna može biti loš pokaže li se da 11 banaka pada na stresnom testu. Bankrot bilo koje velike banke ili ponovljen grčki scenarij zaustavio bi dotok kapitala u Hrvatsku, a javne se financije temelje samo na tome. “Bilo je naivno vjerovati kako imamo intelektualne snage da reforme provedemo bez MMF-a”, kazao je utjecajan sugovornik.
tko još štedi u bankama?
ne može se tamo dobiti više od 2% kamate nikako a kad se uzima kredit onda te opale za 7-8% i raznim glupostima.
novac je ionako samo papir koji prelazi iz ruke u ruku banke su to odavno shvatile pa zato imaju devizu mi vama novac vi nama nekretnine nešto što je opipljivo.
tako bi trebalo biti,zapravo se sve računa u kunama i plaća njima.
znaš da ti ovo nije loše devalviramo kunu,zamrznemo rast plaća.
ali nije problem u kreditu neka ti on bude jeftin samo nećeš ga opet moći vraćati jer će život toliko poskupjeti da kreditno zaduženi ljudi neće moći to vraćati.
recimo plaća ti padne sa 700€ na 500€, banka povisi kamatnu stopu na 15%,
tko je kupio stan uvijek će vratiti dva najmanje.
Na žalost, niti jedan zakon ne može se primjenjivati retroaktivno. Dakle, takav zakon može vrijediti samo za kredite sklopljene nakon njegovog donošenja. Međutim, nama su problem krediti koji su već uzeti. Znači da je takav zakon trebalo donijeti pred više godina. Na žalost, ono naše lako ćemo i ima vremena je kao što vidimo vrlo opasno, stvari treba napraviti na vrijeme ili ....prošla baba s kolačima.























