Stvaranje poslovne klime i jači naglasak na izvoz sigurna su rješenja za spašavanje gospodarstva, ističu domaći poduzetnici razočarani što nijedna vlada, koliko god o tome priča, u vezi s tim ne radi dovoljno. Izvozne ofenzive, gospodarska diplomacija i slični niz programa bili su više glasne marketinške najave, a bez velikih rezultata. Aktualna vlast usmjerila se više na privlačenje ulaganja, što nas dugoročno ne može spasiti, nego samo izvoz, potvrdio je još jednom predsjednik hrvatskih izvoznika Darinko Bago na nedavnoj konvenciji hrvatskih izvoznika na kojoj su proglašeni najbolji hrvatski izvoznici.
Uz Ericsson Nikolu Teslu, perjanicu našeg izvoza, proglašeni su i laureati među malim i srednjim poduzećima koji godinama dokazuju da se može uspjeti i na inozemnim tržištima. Godinama se za slabi izvoz krivio tečaj, no iako je činjenica da izvoznici gube zbog jakog tečaja, ipak taj razlog nije bio dovoljno uvjerljiv kao ključni jer istodobno ima i onih koji godinama uspješno plasiraju robu na inozemna tržišta. No pita li se i njih, potvrdit će da je to samo zato što imaju ili traženi i kvalitetan proizvod ili prijašnje kontakte koji su im omogućili zadržavanje na nekim od inozemnih tržišta. No ni mnogi uspješni izvoznici nisu zadovoljni naporima koji se ulažu za povećanje izvoza, a dodatno ih sada zabrinjava i situacija nakon otvaranja granica, stvaranja carinske unije i povećanje konkurencije, te istodobno izlazak iz Cefte. Pa se i o tim pitanjima traži veći napor Vlade, bolja zaštita izvoznika na tržištu Cefte, preusmjerenje subvencija prema izvoznicima, jačanje njihova kapitala kroz HBOR, osiguranje dugoročnih kredita, jačanje investicija za izvoz...
Otvaranjem tržišta od 1. srpnja izvoznicima se otvara i lakši pristup ne samo tržištu EU nego i onima koji imaju sporazume s Unijom. Prema nekim procjenama, zato bi mogli povećati izvoz u Tursku, Egipat, Kajmanske otoke, Bermudu, Libanon, Južnoafričku Republiku... Tako bi se i nadoknadio gubitak izlaskom iz Cefte, koji ipak i nije toliko strašan, jer za 90 posto trgovine promjena neće biti. Veći će izazov biti jeftiniji proizvodi iz EU, zbog čega će neki izvoznici morati mijenjati strategiju. Najviše će brige imati male i srednje tvrtke, jer nemaju, poput velikih, urede u EU, a gospodarska diplomacija, koja nikada ozbiljno nije zaživjela, nije ih niti mogla promovirati. Zato će mali i srednji hitno morati tražiti partnere unutar Unije.
U EU i SAD 90 posto proizvodnje
Kažu za nas da smo na kraju grada, da smo skriveni od javnosti i nepoznati. Ja ne mislim tako, možda je ovo baš početak grada, a svi koji trebaju znati za nas, pronađu nas i upoznaju. Nema potrebe da se stalno piše o nama – tim riječima dočekao nas je Željko Goja, direktor zadarskog HSTEC-a (High Speed Technique), tvrtke koja je ovaj tjedan dobila nagradu Zlatni ključ za najinovativnijeg izvoznika u Hrvatskoj. Dodaje odmah da to nije prva nagrada takve vrste i ponosno pokazuje priznanja iz 2007. i 2008. godine. Izrastao na temeljima nekad poznate zadarske tvornice specijalnih alatnih strojeva SAS, HSTEC je kao dioničko društvo osnovan 1997. godine.
– U 17 godina poslovanja bilo je mnogo promjena dioničke strukture HSTEC-a. Danas je tvrtka u stopostotnom vlasništvu četvorice hrvatskih dioničara, ali sve vlasničke promjene nisu utjecale na upravljanje, razvoj i rast HSTEC-a – objašnjava i napominje da visoku poziciju i ugled u svjetskim okvirima duguju ponajprije ulaganjima u istraživanja i znanje te okupljanju tima motiviranih ljudi koji žele učiti i stvarati.
– Usmjereni smo na potrebe i zadovoljstvo kupaca te na uvođenje novih tehnologija. Naš odgovor na krizu koja je i nas pogodila 2009. bilo je zadržavanje ljudi, ulaganje u znanje za novu nišu robotske automatizacije i time proširenje ponude. Ta ulaganja pridonijela su rastu prometa tako da smo s oko 22 milijuna kuna krizne 2009. godine rasli po stopama od oko 20 posto. Upravo taj rast pokazuje da naša vizija inovativnosti i proširenja područja djelovanja uz osvajanja novih niša i tržišta može osigurati znatan rast i u teškim vremenima – objašnjava prvi čovjek tvrtke.
– HSTEC izvozi na tržišta Europske unije i SAD-a 80 do 90 posto proizvodnje, a širimo se i na nova tržišta. Upravo smo se zbog toga ovaj mjesec predstavili na Sajmu tehnike i inovacija u Beogradu jer se želimo širiti u Srbiju gdje su značajne investicije u automobilsku industriju – najavljuje Goja.
Na pitanje što HSTEC proizvodi i zašto su ti proizvodi toliko traženi u svijetu, Goja na prvo mjesto stavlja motovretena, središnji dio alatnog stroja i obradnog centra, a zbog kompleksnosti različitih izvedaba i ugradnje ona se u HSTEC-u projektiraju i proizvode prema zahtjevima kupaca. HSTEC razvija i visokobrzinske vretenaste motore sa šupljom osovinom te elektromotore specijalne izvedbe za direktni pogon.
U HSTEC-u trenutačno radi 57 stručnjaka većinom strojarske struke i oni su, prema Gojinim riječima, najveća vrijednost tvrtke, a u sestrinskom Kontaktu zaposleno je sedam elektroničara. Prosječne bruto plaće, ovisno o opterećenju kapaciteta i satima rada, iznose od 1600 do 1700 eura. Direktor Goja napominje da je tvrtka uvijek otvorena za suradnju s vrhunskim mladim stručnjacima.
Po riječkim nacrtima i Azijci grade brodove
Razvojni put riječke tvrtke Navis Consult, na danima hrvatskih izvoznika proglašene najboljom u kategoriji malih poduzeća, mnogima može poslužiti kao ogledni primjer, no uz jedan temeljni uvjet, a to je kvaliteta i stručnost ljudi koji mogu odgovoriti visokim zahtjevima inozemnog tržišta. Zahvaljujući tome, postali su svjetski brend u inženjering uslugama u sektoru brodogradnje. Navis Consult osnovan je 1996. godine u partnerstvu s norveškom tvrtkom Nordvestconsult s poslovnom idejom da se norveškim projektnim tvrtkama plasiraju inženjerske usluge projektiranja i konstruiranja u brodogradnji. Riječki inženjeri pokazali su da imaju što ponuditi, a sretna je okolnost što je riječka regija, gdje Navis Consult posluje, rasadnik educiranih inženjera i tehničara s iskustvom u brodogradnji, strojarstvu i elektrotehnici čija je cijena rada niža nego u Skandinaviji.
– U Hrvatskoj imamo kvalitetne ljude, odličnu teorijsku edukaciju, ne toliko praktičnu koliko bismo mi voljeli. Moramo se stoga dodatno usavršavati. Dobar je to temelj, a mi u Navis Consultu napravili smo korak dalje da to postane uspješan proizvod, organizirali smo se tako da imamo sličnu produktivnost kao Skandinavci. Potpuno kontroliramo rokove, a kvalitetu smo podigli na razinu koja je, usudio bih se reći, neuobičajena za naše prilike – kaže Siniša Reljić, direktor Navis Consulta. Tvrtka 2000. godine doživljava pravi uzlet. Naime, norveškog je partnera preuzeo Rolls-Royce Marine AS (RRM), norveški ogranak poznate korporacije Rolls-Royce, koji je tim preuzimanjem stekao većinski udjel u riječkom Navis Consultu. Nakon što je Rolls-Royce procijenio potencijal Navis Consulta s tada šestero zaposlenih, odlučeno je da se pokrene razvoj tvrtke. Broj zaposlenih narastao je na današnjih 80, uglavnom inženjera strojarstva, elektrotehnike i brodogradnje, a Navis Consult ima razvijenu kooperantsku mrežu u Hrvatskoj, regiji i inozemstvu.
– Kad smo ušli u sastav korporacije, tek se trebalo izboriti za poziciju unutar nje, da se usluga koju radimo i uključi u njihov kompletan opseg koji nude na tržištu i to je ono što smo postigli našim znanjem i radom. Od tog velikog strateškog partnera dobili smo nastup na tržištu i komercijalnu sigurnost – objašnjava Reljić.
U svome sastavu Rolls-Royce ima brojne tvrtke u Norveškoj, Švedskoj i Finskoj koje proizvode sofisticiranu brodsku opremu. Veliki dio proizvodnje opreme dislociran je po cijelome svijetu, dok je projektiranje broda dospjelo u Hrvatsku. Tvrtka Navis Consult, koja ostvaruje stopostotni izvoz inženjerskih i tehničkih usluga, razvila je poseban sustav kvalitete te softver za upravljanje i planiranje poslovanja.
– Uz Norvešku, najjača tržišta su nam Brazil i Azija – kaže Reljić.
Pulski cement od AMerike do Australije
Tvrtka Calucem d.o.o. iz Pule, drugi po veličini svjetski proizvođač specijalnog aluminatnog cementa, proglašena je najboljim hrvatskim izvoznikom u kategoriji srednjih poduzeća. Proizvodnja je počela još 1926. godine, a godinama je apsolutni izvoznik u više od 60 zemalja preko prodajnih ureda u Njemačkoj, Americi i Singapuru. Glavna su joj tržišta SAD, Njemačka, Švedska, ali i Južna Afrika, Kina, pa čak i Australija.
Ključ njihove uspješnosti je visokokvalitetan proizvod i kvaliteta usluge u kombinaciji s dobrim tržištem. – Zadovoljstvo naših kupaca i održivo poslovanje su nam prioriteti – kažu u Calucemu, a brzi rast u godinama ekonomske krize jasno potvrđuje ispravnost takvoga pristupa. Visok udio aluminijeva oksida u njihovu cementu daje iznimna svojstva otpornosti na visoke temperature, kiseline, kao i brzo postizanje velikih čvrstoća, zbog čega se koristi u vrlo zahtjevnim primjenama kao što su gradnja visokih peći, kanalizacijskih sustava, ali i u ljepilima za keramičke pločice, izradi građevinskih pregradnih ploča... Tvornica je locirana u industrijskom dijelu pulskog zaljeva i ima vlastitu privatnu luku u koju brodovima dobavljaju boksitne sirovine iz Grčke, Turske i Kine. Boksit u tvornici u taljenim pećima miješaju s domaćim istarskim kamenom koji je u vrhu svjetske kvalitete. Uspješni su u svome poslu zahvaljujući visokom stručnom znanju o specifičnoj proizvodnji aluminatnog cementa, ali i trudu i vještini 150 radnika i brojnih kooperanata.
– Za uspjeh je potrebno mnogo faktora, a ja bih volio istaknuti dva. Jedna je usmjerenost na kupca, a drugi je ljudski kapital naših zaposlenika. Usmjerenost na kupca je naše opredjeljenje da kontinuirano unaprijedimo svoje proizvode. Za taj pristup potrebno je duboko poznavanje ne samo proizvodnog procesa i našeg proizvoda, već i tehnologije upotrebe naših proizvoda koje koriste kupci. Upravo je znanje i međusobna suradnja naših zaposlenika važan faktor uspjeha. Ponosimo se što sami razvijamo i unapređujemo tehnologiju proizvodnje i primjene i što nas rezultati svrstavaju među najbolje svjetske proizvođače aluminatnog cementa – kaže Alfred Blažina, predsjednik uprave Calucema. Objašnjava da je raspad Jugoslavije i privatizacija 1993. godine odredila njihovo opredjeljenje na praktički stopostotni plasman na inozemna tržišta.
Od tada do danas imali su teškoća, potkraj devedesetih i 2008., zbog svjetske krize, ali su uspjeli iskoristiti krize kao prilike za poboljšanje.
– Za uspješan plasman na međunarodnom tržištu treba imati dobar i kvalitetan proizvod i biti pouzdan poslovni partner – kaže Blažina. Na pitanje što može savjetovati onima koji ne uspijevaju na inozemnom tržištu, Blažina kaže da mu je teško detektirati razloge neuspjeha drugih, ali iz svoga iskustva zna da je u cijelom je procesu važna ustrajnost, postojanost kvalitete i vrijeme potrebno za dokazivanje vlastita proizvoda i poslovnosti. U Calucemu su svjesni velike važnosti ulaganja u budućnost. Njihov međunarodni tim za istraživanje i razvoj upravlja projektima u njihovu laboratoriju u Puli i tehnološkom centru u Njemačkoj. Surađuju s raznim nezavisnim laboratorijima i sveučilištima u Hrvatskoj i Njemačkoj. Redovito ulažu u unapređenje proizvodnog procesa. U posljednjih pet godina uložili su više od 10 milijuna eura, a u 2013. planiraju uložiti dodatnih 4,5 milijuna eura.
