Zbog krize koja je zahvatila poljoprivredu, osobito stočarstvo, Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) zatražila je od premijera Andreja Plenkovića hitnu tematsku sjednicu Vlade, na kojoj bi se raspravljalo o stanju u stočarstvu i poljoprivredi, kao i prehrambenoj sigurnosti Hrvatske. Upravni odbor HPK ujedno je podržao Deklaraciju Višegradske skupine kojom se traži odgoda primjene Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU za godinu dana, do 1. siječnja 2024., a prošlog su je tjedna, uz Hrvatsku, u Bratislavi potpisale i komore Estonije, Litve, Rumunjske i Bugarske.
Proizvodnja u padu
- Zbog konstantnog povećanja cijena žitarica, ali i ostalih inputa, potrebne su hitne intervencije u vidu obuzdavanja cijena žitarica ili financijske pomoći kako bi se zadržao opstanak gospodarstava. Proizvodi od stoke (meso, mlijeko, jaja) ne pokrivaju niti 50% uloženog u hranu za životinje. Cijene na burzama pšenice i kukuruza ovih se dana kreću od 350-400 eura po toni, što je nezapamćeno. Na godišnjoj razni pšenica i kukuruz su poskupjeli čak 85% u odnosu na prošlu jesen, a u odnosu na razdoblje od prije godinu dana i višegodišnji prosjek cijene su više 150%. Alarmantno je i poskupljenje vitamina, minerala i ostalih dodataka za prehranu stoke u iznosu od 200-400% - ističu iz HPK.
- Vlada bi trebala pronaći model s kojim bi se proizvodnja zadržala, odnosno povećala, u protivnom će velik broj uzgajivača stoke odustati od proizvodnje budući da kroz proizvodnju mesa/mlijeka gube velike količine uloženog novca. Cijene proizvoda ni približno ne prate cijenu ulaznih troškova, a svugdje su već uračunate najavljene i isplaćene potpore koje ni približno nisu dovoljne za kompenzaciju gubitaka - izjavio je predsjednik HPK Mladen Jakopović.
Ključne i robne rezerve
U 2022. u odnosu na 2020. očekuje se pad proizvodnje goveđeg mesa za otprilike 4% prema izračunu FAZOS-a. Broj stoke na razini RH konstantno je u padu, a s obzirom na nepovoljnu situaciju na tržištu, ako se ne pronađe odgovarajući model, proizvodnja će pasti dodatnih 25%. Očekuje se i daljnji trend pada broja svinja i do 30%, a veliki problemi su i u peradarstvu.
- Potrebne su hitne državne intervencije u vidu obuzdavanja cijena žitarica ili financijske pomoći kako bi se zadržala konkurentnost. Posljedice rata u Ukrajini sektor će osjetiti, ponajviše u vidu povećanih troškova hrane za životinje, energenata, goriva - naglašavaju u HPK te dodaju kako treba poduzeti i hitnu mjeru zasijavanja neobrađenih poljoprivrednih površina u državnom vlasništvu koja iz raznih razloga nisu stavljena u funkciju ili natječaji uopće nisu raspisani.
- U ovim kriznim situacijama kada je proizvodna cijena kukuruza 50% niža od tržne, potrebno je omogućiti proizvođačima stoke da smanje troškove hrane za naredno razdoblje. Isto tako potrebno je osigurati robe u strateškim zalihama (robnim rezervama) kako bi se mogla dobiti po cijeni po kojoj je kupljena. U ovakvim globalnim situacijama važno je poljoprivredu staviti pod okrilje nacionalne sigurnosti kako bi se na vrijeme osigurale zalihe u slučaju sukoba širih razmjera i eskalacije u Europi - zaključili su iz HPK.
