HRT će izgubiti 300 milijuna kuna i neće moći pokrivati sve svoje troškove ako Vlada ustraje na odluci da se cijena pretplate, odnosno pristojbe smanji s 80 kuna na 60 kuna, informacija je koju posljednjih dana stalno čujemo. Je li to bila velika farsa?

Odluka o smanjenju cijene pristojbe odgođena je za 1. listopada, no pitanje visine pristojbe trebalo bi doći tek kada se predloži novi, jasan model ovog javnog nakladnika. Prvo bi trebalo riješiti brojna druga pitanja vezana uz HRT prije nego što se krene u razgovore o pretplati. Naime, apel HRT-a i njegovih suradnika kako HRT s manjom cijene pretplate ne može opstati zasad nema neko uporište, jer HRT izgubljenih 20 kuna na cijenu pristojbe može nadoknaditi na druge načine, primjerice s daljnjim dampingom cijena marketinškog prostora.

Prava istina

No, prema nacrtu novog Zakona o HRT-u otvara se još jedno područje za zaradu ovog javnog nakladnika, a to je lov na nove pretplatike. Naime, prema novim pravilima, u lociranju novih pretplatnika HRT-u će pomagati Hrvatska elektroprivreda. Jedino mjerilo za plaćanje pretplate bit će imate li struju u kući i tvrtki ili ne. U brojkama, HEP ima 2,3 milijuna kućanstava i poduzeća – korisnika električne energije, a pretplatu HRT-u trenutačno plaća oko 1,5 milijuna pretplatnika, što znači da HRT kreće u lov na 800 tisuća novih "žrtava". Prema novom zakonu, za korištenje odjavljenog televizora kazna će, umjesto nekadašnjih 500 kuna, iznositi 5000 kuna, što je još jedan način za zgrtanje novca ovoj kući. Iako prijedlog Vlade da HEP daje podatke svojih korisnika HRT-u zvuči nevjerojatno i, u najmanju ruku, nezakonito, važno je napomenuti kako nije naša Vlada prva koja se takvog nečega dosjetila, naime, desetak europskih zemalja već provodi sličnu politiku, pa neki račune za pretplatu dobivaju na istom računu sa strujom.

U HEP-u zasad vjeruju kako ovakvu odluku nije moguće provoditi, no Vlada je ipak njihov vlasnik, pa je u konačnici sve moguće.

– Stav je HEP-a da je predloženi nacrt Zakona o HRT-u u suprotnosti sa Zakonom o tržištu električne energije, Zakonom o energiji, kao i Zakonom o zaštiti osobnih podataka te da HEP ne može raspolagati osobnim podacima svojih kupaca na način da ih bez njihove suglasnosti ustupi službama HRT-a – kaže glasnogovornik HEP-a Radomir Milišić.

Problem dampinga cijena treba riješiti kako bi se osigurao balans između javne funkcije HRT-a i pluralizma medija. Josip Pupovac, v.d ravnatelj HRT-a, u jučerašnjem intervjuu objavljenom u Večernjem listu pak tvrdi kako više nema priče o dampingu jer su cijene povećane te da od 1. siječnja više neće biti ni "nebuloznih posebnih popusta".

Tome se nadaju i svi komercijalni nakladnici, koji su se zbog ozbiljnosti situacije udružili u Koordinaciju.

Opasnosti dampinga

– Cijena pretplate za nas nije upitna, ali smatramo da treba biti određena temeljem jasnog poslovnog modela i transparetnih troškova. U slučaju da se ona smanji prije toga, vrlo lako je moguće da se nastavi s dampingom, što bi za nas komercijalne nakladnike moglo značiti propast budući da je marketinško tržište već sada razoreno – kaže Marjan Jurleka iz Styria Media Internationala te voditelj Koordinacije komercijalnih nakladnika.