Plaće koje se isplaćuju od početka ožujka prve su isplate prema promijenjenim poreznim pravilima, a izračuni pokazuju da će samci i osobe koje nemaju uzdržavanih članova obitelji biti najveći gubitnici novih poreznih pravila. Vlada je u svojim kalkulacijama procijenila da će od ovog mjeseca približno 400 tisuća zaposlenih dobiti manje plaće, a za osobe koje imaju barem jednog uzdržavanog člana obitelji gubitak ne bi trebao biti veći od 271 kunu.

Siromašni bogataši

Samci će, međutim, izgubiti puno više – od 270 do 400 kuna na bruto plaće veće od 10.000 kuna. Otkako je uspostavljen postojeći sustav poreza na dohodak, on ide naruku zaposlenima koji imaju više djece ili drugih uzdržavanih članova obitelji jer je, uz osobni odbitak, uveo i dodatne odbitke za uzdržavane članove obitelji. Vlada tvrdi da svaki zaposleni u prosjeku ima jednog uzdržavanog člana, ali dosad nikad nisu objavljeni precizniji podaci o broju dodatnih odbitaka i koliko se točno zaposlenih njima koristi. Pravo na status uzdržavane osobe imaju djeca dok se redovito školuju, nezaposleni bračni drugovi ili roditelji bez prihoda. Dijete može prijaviti samo jedan od roditelja, a postoji mogućnost da se takva olakšica dijeli. Prema promjenama koje su stupile na snagu od 1. ožujka, radnik koji ima dvoje djece počinje plaćati porez na dohodak i prirez tek na plaće veće od 7000 kuna bruto, a do te svote država mu naplaćuje samo doprinose. Primjerice, samcu koji zarađuje 7000 bruto porezna je obveza 568 kuna, a samac koji zarađuje oko 15.000 bruto godišnje državi plati oko 17 tisuća poreza i prireza više nego što ga plaća radnik s dvoje uzdržavane djece. To su njegove dvije mjesečne plaće! Povećanje neoporezivog dijela plaće sa 1800 na 2200 kuna u stručnim je krugovima ocijenjeno kao jedan od boljih poteza Vlade kod posljednje mini porezne reforme jer se time išlo naruku zaposlenima koji zarađuju malo te obiteljima s više djece. No, glavna je zamjerka da je ljestvica za srednji sloj spuštena prenisko – na neto plaću od samo 5500 kuna. Svi koji zarađuju više od toga, a nemaju dodatnih osobnih odbitaka plaćat će veće poreze. Hrvatska prilično progresivno oporezuje rad, a najveći je porezni pritisak na bruto plaće iznad 10 tisuća kuna. Takva porezna politika destimulira bolje plaćene radnike, potiče na uravnilovku, ali i porezne utaje jer tvrtke pribjegavaju drugim oblicima plaćanja. Osobama koje zarađuju više od 30 tisuća kuna bruto čak dvije trećine primanja pojedu porezi i doprinosi.

S druge strane, Hrvatska ima čak tristo tisuća zaposlenih koji zarađuju oko minimalca ili bitno manje od te svote pa se postavlja pitanje jesu li te plaće realan prikaz onoga što se zaposlenima isplaćuje, pogotovo u obrtu i slobodnim profesijama. Prema podacima Vlade, čak 126 tisuća zaposlenih mjesečno zaradi oko 1600 kuna, a dodatnih 190 tisuća oko 2400 kuna neto.

Ne pomaže sirotinji

Danijela Kuliš iz Instituta za javne financije smatra da je, umjesto spuštanja PDV-a na izabrane proizvode, za koji je upitno hoće li dovesti do pojeftinjenja, bilo bolje povećati socijalne transfere najugroženijim skupinama građana ili pak povećati osnovni osobni odbitak u oporezivanju dohotka. Iz Vlade najavljuju da će zaoštriti odnos prema tvrtkama koje ne plaćaju poreze i doprinose, a ministar rada Mirando Mrsić kaže da Vlada priprema uredbu kojom će se pobliže definirati rokovi i procedura plaćanja. Prema sadašnjem zakonu, i plaće i doprinosi moraju se isplatiti do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, ali očito je da se tvrtke toga nisu držale, posebno kod doprinosa. Plan je da se kontrola uplata prebaci na banke ili Finu, no bankari su kazali da to nije njihov posao. Od početka svibnja smanjit će se stopa zdravstvenog doprinosa sa 15 na 13 posto, ali to smanjenje neće imati učinak na neto plaću jer je uplata zdravstvenog doprinosa obveza poslodavca. Od radničke bruto plaće oduzimaju se samo mirovinski doprinosi za prvi i drugi stup. Inače, prosječna je plaća u državi lani bila 5441 kunu, a zbog inflacije i rasta cijena, realno vrijedi manje nego 2010.