Prilagodba na manje! Tako bi se u tri riječi mogla najaviti 2013., u koju su Hrvati zbog očekivanog priključenja EU trebali ući s velikim slavljem i vatrometom, a dočekat će je sa zebnjom i nesigurnosti koja nekako postaje konstanta ovih prostora. Vlast je već najavljuje kao jednu od najtežih godina, a to je jedna od rijetkih najava kojoj treba povjerovati, jer slijedi peta godina uzastopnog pada, što bi bacilo na koljena i zemlje s većom razinom dohotka i bogatstva.
Rebalans proračuna
Prve procjene kretanja BDP-a u 2013. kreću se od stagnacije do Vladinih 1,8 posto rasta, ali svi su izgledi da će i ona završiti u minusu jer se ne vidi nijedan element koji bi išao u prilog oporavka. Ekonomija počiva na tri stupa, to su potrošnja, bilo privatna bilo javna, investicije te izvoz. Privatna se potrošnja topi zbog pada zaposlenosti, razduživanja i smanjenja plaća, a javna će se također kresati jer treba zaustaviti javni dug i deficite. Iz Vlade najavljuju ekspresni rebalans tek prihvaćenog proračuna već u ožujku, a kako je krenulo, bit će to jedan u nizu rebalansa jer nedavni gubitak investicijskog rejtinga neće biti jedino neugodno iznenađenje. Pitanje je kako će se zatvoriti privatizacija brodogradilišta, i koliko će škverovi pojesti novih milijarda. Sve da poreznici dube na glavi skupa s ministrom financija Linićem, državna se blagajna iduće godine neće puniti dobro kao ove jer se sužava porezna baza: do kraja 2013. očekuje se do 70 tisuća nezaposlenih više nego u prosincu, deseci tisuća radnika ostat će bez posla, doći će novi umirovljenici na državne jasle, a rast će pritisak na državu da proširi socijalne transfere.
Nobelovac Paul Krugman rekao je ove jeseni u Rovinju da bi mu najveća noćna mora bila da se probudi kao premijer siromašne europske zemlje na periferiji. Takvom su premijeru ruke unaprijed vezane. Hrvatskoj su tijekom 2013. i dalje mnoge stvari zadane samom činjenicom da ulazi u EU. Zemlja će, na primjer, morati prihvatiti europska fiskalna pravila koja nalažu eliminaciju fiskalnog deficita u kraćem razdoblju, najviše do pet godina. Poticaj rastu neće, dakle, moći doći ni od državne potrošnje, kresat će se investicije, a kako su prognoze za eurozonu negativne, još ne treba računati na bolji izvoz ili pozitivne impulse iz okruženja. Prilagodba na manje potrajat će ne samo 2013. nego i u godinama koje slijede.
Pred Hrvatskom je godina rekordne nezaposlenosti, pada standarda, novih poskupljenja, prebacivanja troškova s države na građane, ispuhavanja balona stvorenih na kreditnoj ekspanziji, štednje i stezanje tamo gdje se ima što štedjeti, a to znači u centralnom proračunu, velikim gradovima, velikim sustavima jer hrvatska periferija predugo grebe po dnu. Godina će početi s korekcijama u sustavu PDV-a, pet posto poreza plaćat će se na kruh, mlijeko, lijekove i knjige, ali i 15 posto manje poreza na usluge u turizmu i ugostiteljstvu.
Pritisak na standard
Gradska će populacija dobiti skuplje grijanje, pa slijedi novi pritisak na standard koji će dio stanovništva teško svladati. Vidjelo se to ovih dana i po trgovinama, jer čim nema bonova i božićnica, izostala je blagdanska šoping groznica, a kupnja se svela na probiranje osnovnih artikala po akcijskim cijenama.
>> Ministar Mrsić: 2013. godina bit će najteža nakon rata
no comment!