Znatno povećanje trošarina, koje se usklađuju s onima u EU, naštetilo je domaćoj duhanskoj industriji, ali i državnom proračunu, u vrijeme kad je hrvatsko duhansko tržište palo za osam, a cigarete poskupjele od 20 do 30 posto. I dok jedni zbrajaju gubitke, a crno tržište cigaretama doseže već milijardu kuna godišnje, u Philipu Morrisu prve signale, barem kad je riječ o novoj trošarinskoj politici, drže dobrim vjetrom u leđa k slobodnom i poštenom tržišnom natjecanju. Ona im je već lani pomogla u rastu tržišnog udjela na uštrb TDR-a. O tome, kao i o novim trošarinama i poslovanju, govori Ivan Kovalkovič, direktor PMI-ja u Zagrebu, odakle kontroliraju poslovanje na šest tržišta regije – u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH, Makedoniji, Albaniji i Kosovu.

Podupiremo nove stope

Što mislite o novim trošarinskim stopama do 2018.?

– Podupiremo tu odluku jer je osigurala jednak tretman za sve igrače na tržištu, kako za strane, tako i domaće. Sljedeći veliki korak treba biti izrada višegodišnjeg plana prilagodbe trošarina kojim će biti predviđen njihov postupni rast tijekom godina. To bi Vladi dalo siguran proračunski prihod i spriječilo rast nedopuštene trgovine, čime bi se osigurao ravnopravan tretman za sve strane u ovoj industriji. Međutim, osim predvidljivog trošarinskog poreza, Vlada treba razmotriti i druge mjere kako bi osigurala slobodno i pošteno tržišno natjecanje. Još uvijek postoji visoka carinska tarifa od 38 posto za uvoz cigareta, koja stavlja hrvatske pušače u nepovoljan položaj ako žele pušiti strane brendove.

Crno tržište 1 mlrd. kn

Gotovo polovici ukupne maloprodajne mreže trenutačno ne možemo ponuditi potpun asortiman naših proizvoda. Nadamo se da će provedba zakona o zaštiti tržišnog natjecanja u listopadu pomoći rješavanju ovog, u velikoj mjeri ograničenog pristupa trgovini.

Kako ste poslovali u 2009.?

– Prodaju smo povećali 10 posto u odnosu na 2008. To je rezultat inicijativa iz našeg portfelja, poduzetih kao odgovor na potrebe i očekivanja odraslih pušača kojima smo ponudili veći izbor brendova. U Hrvatskoj imamo ukupno šest brendova i 15 varijanti brendova, od kojih je sedam lansirano 2009. Razvoj lokalnog lanca dopreme, uključujući trgovinu i dobavljače robe i usluga, također je jedan od ključnih fokusa našeg poslovanja u 2009. godini.

Kako komentirate činjenicu da su Hrvati na cigaretama potrošili milijardu kuna s druge strane granice?

– Te procjene potvrđuju naše prethodne izjave o negativnim posljedicama nedopuštene trgovine, koja nije štetna samo za duhansku industriju i državni proračun nego i za odrasle pušače kojima se ne jamče kvaliteta i standardi proizvodnje. Trajna budnost i suradnja između državnih tijela, carinskih službi i duhanske industrije te stabilno i predvidivo porezno okruženje ključni su elementi suzbijanja nedopuštene trgovine.

Koliko štete će vam donijeti povratak zabrane pušenja u restorane?

– Ograničene mogućnosti oglašavanja, a potom i zabrana pušenja mogla bi značiti dodatan pritisak na ovu važnu granu u hrvatskom gospodarstvu, posebno u vrijeme globalne krize. Negativni utjecaj takvih odluka možda će biti vidljiviji u jesen nakon turističke sezone, kad je ukupan ugostiteljski promet na najnižim evidentiranim razinama. Podržavamo ograničenje pušenja na javnim mjestima kao što su škole i bolnice. Međutim, privatni vlasnici, poduzetnici, trebaju biti u mogućnosti odabrati način kako ugostiti odrasle pušače i nepušače.

Bojite li se ulaska Japan Tobacco Internationala na tržište?

– Od 2005. u značajnoj smo mjeri usredotočeni na Hrvatsku i pouzdano tvrdim da smo pripravni suočiti se i s jačom tržišnom utakmicom. Izgradili smo jaku organizaciju koja daje odličan temelj za daljnje širenje poslovanja i lansirali mnoge međunarodne brendove svih vrsta i segmenata cijena, o čemu ćemo voditi brigu i ubuduće.