Kad bi se dužnici banaka krenuli sudski sporiti oko troškova opomena koje im šalju banke, pitanje je kako bi taj spor završio. Zakon o obveznim odnosima ne predviđa, naime, opominjanje dužnika, niti za to postoje službene tarife. Ne piše, međutim, ni da je ta praksa zabranjena, a banke na njoj doista masno zarađuju.

Što je puno, puno je

Neplaćanje nije simpatično, a, kao ni opominjanje, nije ni legalno ni nelegalno, ono je samo činjenično stanje u obveznim odnosima – koje ima svoje posljedice. No, u situacijama kad nije ciljano ni namjerno, vrlo je antipatično skupo opominjanje dužnika.

– Odnedavno sam na rodiljskom dopustu, a kako imam kredit u RBA koji dospijeva 1. u mjesecu, plaćanje mi se odužilo na sredinu mjeseca, kada mi sjeda naknada. Tako sam i ovaj mjesec ratu uplatila 15., a već 19. stigla mi je opomena. Ono što je najspornije i zbog čega i pišem ovo pismo jest 90 kuna troškova – poslala nam je ogorčeni mail Snježana, 15-dnevna dužnica.

Trošak opomene iznosi, kaže, gotovo deset posto njezine mjesečne rate. To naziva kamatarenjem banke.

– Jesu li takve stvari u Hrvatskoj legalne i smiju li to banke činiti? – pita klijentica.

U strahu od ovrhe, ni ne pomišlja na neplaćanje opomene. Svjesna je nemoći.

– No, znači li to da svatko može nekom poslati opomenu i naplatiti 30, 50, 100 kuna ili koliko mu padne na pamet i nikom ništa? Poštanska marka za cijelu Hrvatsku stoji 3,10 kuna! – analizira te pokušava izračunati koliko banke zarađuju na opomenama.

Zanimljivo je da banke, čak i nakon dogovora s klijentima o otplati dugovanja, nastavljaju slati opomene vezane za isti dug, kao da sporazuma s klijentom nema. Sretni što im je banka "izašla u susret", dužnici bez pogovora plaćaju. U HNB-u napominju da zakonom nije zabranjeno slanje i naplaćivanje opomena, no da su nakon pritužbi građana poduzeli aktivnosti koje bi trebale dovesti do veće transparentnosti. Ipak, nemaju zakonske ovlasti zadirati u cjenovnu politiku kreditnih institucija.

– Razlike koje se pojavljuju u pogledu tarifa za istu vrstu usluge uglavnom su posljedica veće ili manje racionalnosti procesa. One institucije koje imaju efikasnije procese s tehničkim rješenjima koja minimiziraju, primjerice, angažman ljudskih resursa, mogu ponuditi i nižu cijenu – kažu.

U RBA kažu da trošak obavijesti koju šalju 15 dana od dospijeća rate iznosi 20 kn. Prva opomena, koju šalju nakon 30 dana, iznosi 70 kn, druga 100 kn. U Erste banci trošak je slanja opomene 50 kn, u HPB-u 60 kn, a u Hypu nakon 15 dana prvo šalju besplatnu obavijest, a istekom 30 dana i opomenu koju naplaćuju 50 kn. Sljedeću naplaćuju u istom iznosu i šalju i sudužnicima i jamcima, dok se treća ne naplaćuje, već služi kao obavijest da će banka aktivirati instrumente osiguranja. U PBZ-u prvo šalju SMS i telefoniraju klijentu, potom šalju obavijest od 15 kn. Prvu opomenu naplaćuju 50 kn, drugu 100. U OTP-u su opomene dužnicima 100 kn, a jamcima 50. U Zabi prvu obavijest naplaćuju 20 kn, a prvu i drugu opomenu 30 kn. Opomenu pred otkaz kredita od 100 kn šalju nakon nekoliko mjeseci svim sudionicima u kreditu.