Međunarodni je monetarni fond u srijedu upozorio da je u mnogim bogatim zemljama podcijenjen rizik od visine duga, prenosi Wall Street Journal.

Reakcija tržišta

MMF je upozorio da se mnoge bogate zemlje približavaju razinama dugova – krajnjim točkama, koje bi mogle izazvati reakciju tržišta, odnosno tržišta bi mogla povećati kamatne stope na nova zaduženja. Ipak, u MMF-u ističu kako zemlje koje su se približile gornjim granicama proračunskih manjkova nisu automatski izazvale negativnu reakciju tržišta. Kažu i da tržišta znatno preuveličavaju rizike kako bi neke od tih zemalja mogle biti prisiljene restrukturirati dugove. S druge strane, neki ekonomisti fonda smatraju da su pretjerani strahovi da će vlade zbog visoke zaduženosti doći u situaciju da ne mogu podmirivati obveze.

Analizirajući u tri izvješća 23 bogate zemlje, MMF je ocijenio da su Grčka, Island, Italija, Portugal i Japan u neposrednoj blizini točke koja bi mogla izazvati lošu reakciju tržišta, a Irska, SAD, Velika Britanija i Španjolska kreću se u "opasnom teritoriju".

Nesložna eurozona

S druge strane, među zemljama s najviše fiskalnog prostora za uspjelo nošenje s potencijalnim novim prijetnjama globalnom gospodarstvu izdvojene su Australija, Danska, Južna Koreja, Novi Zeland i Norveška. U fondu kažu kako je eskaliranje duga u skupini sedam industrijskih zemalja posljedica rasta socijalne države, odnosno veće potrošnje za zdravstvo. Potvrđuju da je recesija produbila problem duga, a da je ključ njegova dovođenja na prihvatljive razine samo kontrola zdravstvene zaštite i mirovinske potrošnje te gospodarski rast. Svoje protivljenje pomoći zemljama koje su se našle u dužničkim problemima ponovila je jučer slovačka premijerka Iveta Radičova tvrdeći da bi takve zemlje trebalo pustiti da bankrotiraju. Istaknula je i da će Europski fond za stabilizaciju stvoriti više problema nego što će ih riješiti. Vladama je potreban sustav vrijednosti temeljen na odgovornosti kako bi se osigurao opstanak eura – rekla je.