Nakon što su tjedan dana boravili u Hrvatskoj i razgovarali s ključnim akterima u političkom i ekonomskom životu zemlje, MMF ocjenjuje da fiskalne smjernice Milanovićeve vlade predstavljaju “korak u pravom smjeru”, budu li provedene u cijelosti. No, tu je opreznu pohvalu začinio nizom “ali”.

Evo koje su glavne odrednice zaključne izjave MMF-a o Hrvatskoj:

1. BDP će pasti jedan posto zbog pada izvoza, prezaduženosti građana i razduživanja tvrtki, Vladine investicije pod upitnikom.

BDP će pasti jedan posto jer se oporavak izvoza odgađa zbog ulaska europodručja u recesiju, a padat će i domaća potražnja jer se poduzeća razdužuju, a kućanstva su prezadužena. U projekciju nisu uzeti u obzir mogući efekti javnih investicijskih projekata jer nije poznato vrijeme njihova pokretanja kao ni učinak na rast.

2. MMF podržao nastojanja Vlade da smanji rashode, ali upozorava da se mora usredotočiti na smanjenje zaposlenosti u javnom sektoru.

Smanjenje rashoda treba biti usredotočeno na smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru, ograničavanje/zamrzavanje plaća, nastavak reformi u mirovinskom i zdravstvenom sustavu i smanjenje subvencija. Pogorša li se kriza u EU, trebaju i pričuvne mjere. Vlada je najavila da će tekuće rashode iz 2011. smanjiti za više od 6 milijardi kuna, nominalno 4,6 mlrd. kn.

3. Mijenjajte Zakon o radu, socijalne su naknade previsoke, javni sektor prekobrojan, privatizacija državnih udjela spora.

Promjena Zakona o radu potrebna je kako bi se stvorilo konkurentnije okružje za plaće i smanjenje troškova zapošljavanja i otpuštanja. Participacija radne snage niska je i zbog izdašnog sustava socijalnih naknada pa se zagovara i ta reforma. Potrebno je i smanjenje zaposlenosti u javnom sektoru uz povećanje efikasnosti, jednako kao i ubrzanje privatizacije tvrtki u kojima država ima udjele. Ne spominje se zadržavanje strateških tvrtki u državnim rukama.

4. Primjeren je veći PDV ako se taj novac usmjerava na sniženje cijene rada. Trebalo bi razmotriti zahvate u porez na dohodak i sagledati cjelinu.

Predloženo smanjenje izravnog oporezivanja kroz niže doprinose za zdravstvo i povećanje neizravnog oporezivanja kroz veći PDV uglavnom je primjereno i trebalo bi potpomoći stvaranju radnih mjesta, pod uvjetom da učinak na porezne prihode ostane neutralan. No kompenzaciju kućanstvima s nižim prihodima zbog povećanja PDV-a trebalo bi razmotriti u širem kontekstu cjelokupnog sustava poreza i povlastica.

5. HNB mora brzo reagirati na sve promjene na tržištu, banke odbile krizu eurozone i domaću recesiju.

Bankarski sektor dosad nije bio izložen sistemskom stresu i odolijevao je previranjima u eurozoni i negativnim učincima domaće recesije. Likvidnost banaka je zadovoljavajuća, ali rizici su vezani uz rast loših kredita. Moguće teškoće vezane uz ostvarivanje refinanciranja po prihvatljivim stopama mogu dovesti do prekomjernog ili neurednog razduživanja i tako otežati makroekonomski oporavak. HNB mora brzo reagirati na promjene na tržištu.