– Nama u ovom trenutku više odgovara francuski stav po kojemu Europska unija treba jamčiti za sva izdanja državnih obveznica zemalja članica, ali malo je vjerojatno da će ga Nijemci ikad prihvatiti jer bi to značilo da sav rizik prelazi na njih, a EU nema mehanizma da kontrolira kako se taj novac troši. Hrvatskoj bi odgovaralo da se može zadužiti uz 3 posto kamata, ali s obzirom na to koliko smo nedisciplinirani, to bi nam se vrlo brzo obilo o glavu – komentira ekonomist Željko Lovrinčević najnovija zbivanja oko eura i eurozone. On se nada da će Francuska i Njemačka naći kompromis koji se dao naslutiti tijekom ovotjednog trilateralnog sastanka s novim talijanskim premijerom Montijem.

Italija platila dvostruko

Kompromis bi trebao ići u smjeru toga da EU preuzme jamstvo za određeni iznos državnog duga, ali uz uvjet da s tim jamstvom dobije pravo veta na državni proračun. Premda je s tog skupa poslana optimistična vijest da su Francuska, Italija i Njemačka suglasile detalje o stvaranju fiskalne unije, tržište nije povjerovalo da su blizu dogovora, pa je cijena koju je u petak Italija morala platiti da bi došla do novca bila gotovo dvostruko veća nego prije mjesec dana. Premija na dvomjesečne talijanske obveznice bila je 7,8, a šestomjesečne komercijalne zapise 6,5 posto.

– Kratkoročno, i za Hrvatsku bi bilo jako dobro da jeftinije dođe do kapitala, ali dugoročno to ne mora biti tako dobro jer se zaustavlja napor za fiskalnom konsolidacijom. Kompromis je moguć i potreban, vjerujem da će do njega doći, ali on će donijeti odricanje od jednog dijela nacionalnog suvereniteta, demokratskog prava nacionalnih država da samostalno donose proračune i tako ispunjavaju volju svog biračkog tijela – kaže Lovrinčević koji vjeruje da će na kraju Njemačka pristati da EU jamči za određeni postotak duga zemalja članica, ali uz uvjet da Europska komisija ima zadnju riječ kod donošenja proračuna svojih članica. Kako su proračuni europskih država za 2012. već doneseni ili je taj proces pri kraju, konkretno to znači da stvarna fiskalna kontrola počinje od 2013. godine.

– Tržište bi odmah pozdravilo takav dogovor, a Hrvatska će se morati uklopiti u ta kretanja. Nediscipliniranim i političkim neodgovornim državama suspendirat će se dio demokratskog prava, ali to je jedini način da ih se prisili na konsolidaciju – kaže Lovrinčević te dodaje da će pribavljanje suglasnosti Europske komisije za proračun biti dobra lekcija i za hrvatske stranke koje sad u kampanji obećavaju brda i doline. Bit će dobro, vjeruje taj ekonomist, ako se hrvatski BDP iduće godine održi oko nule.

– Procjene za susjedne države jako su loše, BiH, Mađarska, Italija i Slovenija ulaze u recesiju, Njemačka usporava, što znači da stiže novi val recesije – kaže Lovrinčević.

Pad malih banaka

Treći je kvartal 2011. donio manji rast od očekivanog, a paniku je ovaj tjedan na domaćem tržištu dodatno potencirao i krah Credo banke te informacije da još nekoliko manjih banaka ima problema s poslovanjem. One nemaju značajan tržišni udio, ali u strahu su velike oči, pa se pojavila bojazan da će i u Hrvatskoj štediše panično reagirati i povlačiti štednju. Država kod nas inače jamči za 400 tisuća kuna privatne štednje, što pokriva glavninu depozita građana. Iz Austrije pak stiže vijest da će se Raiffeisen banka riješiti nekih svojih banaka na istoku Europe zbog loših poslovnih rezultata. Premda nitko nije spomenuo Hrvatsku, gdje ta banka ima značajan tržišni udio i dobru poziciju, sve to skupa pridonosi nervozi.