Zbog toga jer se na strani kapital više ne može računati potrebno je raspisati državni zajam kojim bi se skupio kapital hrvatskih građana i poduzeća koji su ga voljni uložiti u razvoj našega gospodarstva.

Zajam bi, za razliku od zajmova u socijalističkim vremenima, morao biti utemeljen kao jasan javni ugovor građana i Vlade u kojem će njihov odnos biti svakome poznat i razumljiv; građanin bi za svaku uloženu kunu morao znati kako će biti raspoređena (za rješenje problema brodogradilišta i slično) i što će dobiti (primjerice, porezne olakšice) – predložio je Vladi mjere izlaska iz krize Marijan Kostrenčić, pročelnik Odjela za gospodarstvo Matice hrvatske, danas u Zagrebu na 2. gospodarskim susretima Matice hrvatske.

Kako je “vanjsko zaduživanje prešlo sve granice opstanka”, a strani se špekulativni kapital povukao, jedini je način izlaska iz krize privlačenje domaćeg kapitala te je Kostrenčić predložio hrvatski New Deal, odnosno izdavanje državnih obveznica kojima bi se svim građanima Hrvatske omogućilo ulaganje u razvoj gospodarstva, pojedinačnih programa i projekata.

Iscrpili sve mogućnosti
– Hrvatska je iscrpila sve druge mogućnosti i da se dogodi nov udar krize, HNB i Ministarstvo financija ne bi imali novih modela za amortiziranje posljedica, kao što su to učinili početkom ove godine – kazao je Kostrenčić na forumu “Putovi iz krize u Hrvatskoj i

(jugoistočnoj) Europi”, kojem su nazočili poznati ekonomski stručnjaci i ponajbolji studenti zagrebačkih fakulteta i visokih poslovnih škola.

Kostrenčić je podsjetio da službene procjene govore da je u administraciji 50.000 ljudi viška te “smo došli do zida i nema više vremena da se odgađaju reforme u administraciji”. Viškove treba prekvalificirati ili uz otpremnine poslati u mirovinu, a Vlada treba reći jasno koliko to sve skupa košta, rekao je Kostrenčić.

– U Hrvatskoj nije višak zaposlenih, nego manjak radnih mjesta. Država samo treba izravnati teren i omogućiti investicije – kazao je ekonomski stručnjak Mladen Vedriš.

Johannes Stipsits iz Agencije za europske integracije i gospodarski razvitak, istaknuo je da je glavni fokus EU na izgradnji institucija i reformi javne administracije.

Krizu proglasili mediji
O ulozi medija u krizi govorio je urednik gospodarstva Večernjeg lista Gojko Drljača, koji je istaknuo da su upravo mediji proglasili recesiju u Hrvatskoj, jer premijer i ministar gospodarstva za to nisu imali hrabrosti.

– U odnosu na zapadne medije bili smo puno odgovorniji u izvještavanju o krizi, iako je Hrvatska objektivno u većim problemima – rekao je Drljača, napomenuvši da je Večernji list lansirao akciju SOS za Hrvatsku.