Na svjetskim valutnim tržištima jača pritisak na slabljenje eura, zbog nastavka produbljivanja dužničke krize u vezi s rastom prinosa na obveznice zemalja članice eurozone. Riječ je o kretanju eura prema važnim svjetskim valutama – dolaru i jenu – koje izravno ne utječu na kretanje domaće valute.

No moglo bi se osjetiti neizravne posljedice, primjerice, u slučaju da nam sljedeće godine padne rejting i nastanu problemi s refinanciranjem duga. A već je sada izvjesno da će zaduživanje vani biti skuplje.

– Stoga je odnos tečaja prije svega stvar vođenja unutarnje politike – kaže Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta ističući da će se prvi test vidjeti pri prvom izlasku na strano tržište zbog potrebe refinanciranja duga.

Sljedeće godine obveze šireg javnog sektora bit će manje oko šest milijardi kuna, no prema mišljenju nekih analitičara prinos na obveznice mogao bi biti veći od sedam posto, razine koja se na tržištu smatra dugoročno neodrživim troškom financiranja. Pa bi nam tako otežano refinanciranje i pad rejtinga donijeli nove probleme koji bi se odrazili i na daljnje slabljenje kune.

Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke, očekuje da će se sadašnja razina tečaja od oko 7,5 kuna za euro zadržati do kraja godine, a konzultant Damir Novotny da će na toj razini tečaj biti i do našeg ulaska u EU.

A i oni su složni u tome da će najveći pritisak na tečaj sljedeće godine imati mogućnost refinanciranja vanjskog duga i mogući pad rejtinga. Pritisak na slabljenje kune prema euru postoji cijele godine zbog čega je HNB već dva puta intervenirao na deviznom tržištu otkupom kuna na tržištu i povećanjem stope obvezne pričuve.