Produžena recesija, pad zaposlenosti i realnih plaća poučili su nas oprezu s novim zaduženjima. Svi smo oprezniji, i klijenti i bankari. U vremenu neizvjesnog gospodarskog oporavka potpuno je normalno da poneka kreditna kartica završi pod škarama te da ulazak u nove kredite pažljivo preispituju i oni koji bez problema ispunjavaju uvjete za potrebne zajmove.
No daljnji pad potražnje hrvatskih građana za kreditima na razini bankarskog sustava nikome ne ide u prilog - ni građanima, ni bankama, ni ukupnoj ekonomiji. Zato su podaci Hrvatske poštanske banke za 2012. godinu dobar znak: potražnje za kreditima ima, bruto krediti stanovništvu porasli su za 13,6 posto, a stambeni su napravili skok od 27,6 posto (vidi na www.hpb.hr).
Koji se krediti traže
Podaci na početku ove godine pokazuju da interesa za kreditima ima iako su poslovni i potrošački optimizam u Hrvatskoj roba koja se još uvijek traži.
Prema broju prijava za online uslugu HPB-a «ugovorite sastanak» najviše upita građana tijekom siječnja i veljače odnosi se upravo na kredite, nenamjenske, stambene, zatvaranje obveza... Svi upiti sigurno neće odmah završiti potpisom ugovora, ali će usluga «ugovorite sastanak» klijentu omogućiti sve potrebne informacije u kratkom roku, a bankar će mu predložiti rješenje kako bi u nekom sljedećem pokušaju došao do kredita.
Bez obzira na vrstu kredita koji želimo podići - danas popularni kredit za legalizaciju nekretnine, obični nenamjenski kredit, onaj za zatvaranje obveza ili nas privlači kupnja vlastite nekretnine putem stambenog kredita - u svakoj će banci za početak provjeriti našu kreditnu sposobnost.
Podizanje kredita je ozbiljan posao, a razgovor s bankarom bit će kvalitetniji i kraći ako se za njega unaprijed pripremimo.
Tko ispunjava uvjete
Definicija kaže da je provjera kreditne sposobnosti utvrđivanje boniteta klijenta, odnosno naše mogućnosti da dobijemo kredit te da ga zajedno s kamatama otplatimo u roku utvrđenom ugovorom o kreditu. Svojim internim aktima banke propisuju uvjete za utvrđivanje kreditne sposobnosti tražitelja kredita i oni su dostupni u svakoj poslovnici banke, na internetskim stranicama, na upit. Npr., uvjete za nenamjenske kredite HPB-a moguće je naći ovdje.
Uz sve promjene koje su se dogodile tijekom krize - od onih u našim glavama jer mislimo kako je sad puno teže doći do kredita, pa do većeg opreza bankara - osnovno je pravilo isto: da bismo mogli tražiti i dobiti kredit trebamo imati stalna ili redovita mjesečna primanja te neopterećeni dio plaće iz kojeg ćemo vraćati kredit. Mjesečna primanja potrebna za željeni kredit ovise o iznosu kredita i roku otplate, a svaki osobni bankar može ih brzo izračunati kao i maksimalni kredit koji je moguće dobiti u konkretnom primjeru.
U skladu s uvjetima HPB-a, ukoliko su primanja manja od dvije prosječne neto plaće u Hrvatskoj (Banka trenutno računa na bazi iznosa 5.441 kuna), klijent je kreditno sposoban ako je polovica njegovih primanja neopterećena, odnosno pokriva iznos anuiteta. Naprimjer, ako su mjesečna primanja 7.000 kuna, anuitet može iznositi do 3.500 kuna.
U slučaju da su primanja klijenta veća od dvije prosječne neto plaće, tada se od njegova mjesečnog prosjeka oduzme jedna prosječna hrvatska neto plaća, a ostatak se smatra dijelom koji pokriva iznos anuiteta. Bez obzira na visinu primanja, minimalni neopterećeni iznos ne smije biti niži od 2.000 kuna.
Klijent treba sve znati
Banci je i te kako važno da su njezini klijenti, odnosno korisnici kredita, upoznati s uvjetima kreditiranja i rizicima koje podrazumijeva ugovoreni posao. Klijent mora znati što za njega može značiti promjena kamatnih stopa ili promjena tečaja ako je riječ o kredu s valutnom klauzulom. Ako ne razumijemo način obračuna kamata, obaveze koje nas čekaju ili posljedice moguće neuredne otplate - tu su bankari da ih pitamo na vrijeme. Uostalom, dužnost bankara je da upoznaju klijenta sa svim bitnim informacijama, a uredna otplata kredita cilj je i klijenta i banke.
Banke su u svakom slučaju pozvane na zaštitu potrošača. Ne zato što regulator sve više promovira ovu temu nego zato što je interes banke imati informirane klijente koji će s povjerenjem ostati u banci. Želi li banka imati urednog dužnika i vjernog klijenta tad će sugerirati za njega najbolju opciju. U tom kontekstu posao banke nije samo odobriti kredit, nego ga odobriti financijski stabilnoj i kreditno sposobnoj osobi.
Naravno da rizici uvijek postoje, no važno je biti svjestan tih rizika i moći upravljati njima.
Ne zaboravite kartice
Vlastitu kreditnu sposobnost možemo poboljšati uz sudužnike, a za određene kredite morat ćemo potražiti i jamce iako je veliki broj zajmova moguće dobiti bez njih.
Treba voditi računa i o karticama. Većina banaka pri izračunu kreditne sposobnosti uzet će u obzir zaduženja po revolving, odnosno karticama na rate te će za određeni iznos tog duga umanjiti kreditnu sposobnost. Dakle, na to možemo sami utjecati, smanjimo li svoja dugovanja po karticama automatski povećavamo kreditnu sposobnost.
Banka će, prije odobravanja kredita, konzultirati i HROK - Hrvatski registar obaveza po kreditima, gdje će dobiti kreditno izvješće, odnosno krvnu sliku dosadašnjih financijskih obaveza klijenta zainteresiranog za novi kredit. Kreditno izvješće sadrži podatke o kreditnim zaduženjima (uključujući i revolving kredite), redovitosti otplate, instrumentima osiguranja (jeste li jamac ili sudužnik) itd.
Sastanak s bankarom
Na temelju svih informacija i podataka banka će odobriti kredit ili će predložiti kako povećati kreditnu sposobnost. Istina je da kredit za koji nas je jedna banka odbila možemo dobiti u nekoj drugoj banci. Konkurencija je velika i normalna je stvar da su uvjeti kreditiranja različiti od banke do banke, a klijent sam mora donijeti odluku i odabrati banku.
Od pomoći su i razni forumi gdje se može pročitati iskustvo drugih ili specijalizirani portali za financije. Internetske stranice HPB-a nude već spomenutu mogućnost online ugovaranja sastanka s bankarom u najbližoj poslovnici za što je dovoljan samo pristup na www.hpb.hr. Broj upita pokazuje da su građani izvrsno prihvatili mogućnost da u četiri oka iz prve ruke saznaju i dogovore sve što ih zanima od bankarskih usluga, uključujući i kredite.
