Za poslovnu zajednicu ulazak Hrvatske u EU nema alternative! HUP u svojoj čestitki ističe kako je to prilika koju poduzetnici ne trebaju propustiti.

– Hrvatska ne može ostati otok. Vraćamo se kući jer mi smo uvijek pripadali tom europskom krugu – kaže poduzetnik Branko Roglić. Pragmatični kakvi jesu, poduzetnici EU uzimaju kao gotov čin, dok se u ekonomskim krugovima ističe da je uspjeh zasjenjen problemima koji tresu Uniju.

– Uvijek sam govorio da je bitno kakva će Hrvatska biti u trenutku ulaska u EU, ali i kakav će EU biti. Ne treba nasjedati na priče o blagodatima, one su nekad postojale, ali sad su isparile. Očekujem da će se pojaviti različite vrste nacionalizma, pa i ekonomskog nacionalizma, što znači da će se europske vlade boriti za svoje društvo i državu dopuštenim i onim sredstvima koja mogu progurati – oprezan je ekonomist Ljubo Jurčić. S druge strane, ekonomist i dekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta Đuro Njavro za 9. prosinca kaže da je povijestan dan, poput osamostaljenja ili ulaska u NATO.

– Dugoročno će se pozitivno odraziti u smislu stabilnosti, jamstva opstanka, razvoja identiteta u EU, ali kao malen narod morat ćemo mnogo više raditi na razvoju svojih kompetencija – kaže Njavro, koji ideje o raspadu EU naziva "fantazijama": – Opstat će i EU i euro, rješenje se neće naći lako i preko noći, ali niknut će nove institucije i nova arhitektura koja će moći odgovoriti krizama kojih će uvijek biti. Optimist sam jer bi svaki drugi scenarij bio puno lošiji.

Najcrnjem scenariju, da se zemlje eurozone ne dogovore, privatni konzultant Velimir Šonje daje 1-2% šanse, a rasplet bi bio istjerivanje južnih zemalja iz eurozone ili izlazak sjevernih u novu monetarnu uniju.

– Postoje i opcije prijelaznih oblika s izlaskom Grčke, pa i Italije, no ne vjerujem da je to moguće jer su financijske i trgovačke veze tako velike da bi raspad imao dalekosežne posljedice. Njemačkoj je Italija izvozno važnija od Kine; u nju se izveze 60 do 70 milijardi eura, u Kinu 40 do 50 milijardi – rekao je Šonje na okruglom stolu Splitske banke i dodao da su hrvatske šanse da sačuva kreditni rejting 50 prema 50 posto.

– Naša situacija ovisi o sposobnosti Vlade da upravlja zemljom u takvim okolnostima. Nužno je za Hrvatsku da bude član EU, nama taj prostor treba, ali vjerujem da za pet godina neće ostati u hrvatskim rukama ništa za što europski kapital pokaže interes, samo je pitanje cijene – ističe Ljubo Jurčić, koji je uvjeren da je spašavanje eurozone spašavanje kapitala na teret radnika i naroda.

– EU je zapravo kapitalna unija, a razlike nastaju jer ni kapital nije homogen. Euro će se krpati idućih pet, šest godina, ali dulje ne može opstati jer iza njega ne stoji proizvodnja – uvjeren je Jurčić.

– U vrijeme kad se europski i svjetski financijski sustav nalazi u problemima, hrvatska Vlada treba imati odgovoran stav prema državnim financijama i voditi računa da što manje kapitala posuđuje sa stranih tržišta. Razvoj temeljen na državnoj potrošnji je zastario, država neće moći počinjati velike investicije. Južna Koreja 70-ih godina imala je parole "izvozi ili umri" i mi sad trebamo preuzeti takav stav. Na mom fakultetu sada studiraju 44 strana studenta, a nema razloga da ih za deset godina ne studira 10.000. Izvoziti se može u svakom sektoru – ističe Njavro.