Za razliku od prethodna dva-tri mjeseca, kad se danima čekao službeni podatak o broju nezaposlenih, premijerka Jadranka Kosor probila je danas sve dosadašnje rokove za objavu da bi se pohvalila da je u travnju zauzdala rast nezaposlenosti.
Prvi pad nezaposlenosti
Travanj je donio dugoočekivani preokret na burzi rada i prvi pad nezaposlenosti od lipnja prošle godine, otkad se na burzu rada slilo gotovo 80.000 novih radnika bez posla. Premijerka iz tog podatka iščitava početak oporavka i lagani optimizam, a na ruku joj idu i neki drugi trendovi koje bilježi službena statistika.
>>Sniženja u bankama: Kamate na kredite padaju ispod 10%
Primjerice, prvi put u dvije godine dolazi do oporavka izvoza, a čak su uočene i prve naznake oporavka domaće industrije. Pomak je minimalan, 0,3 posto u pozitivu, što se još može tumačiti dvojako, ovisno o tome je li netko skloniji stvari gledati vedrijim ili tamnijim tonovima. Na premijerki je da bude poslovično optimistična, premda Ekonomski institut, iz kojega u njezinu savjetu sjede dva renomirana ekonomista, očekuje da će ove godine bez posla ostati još 50.000 radnika. Čak i ako se oporavi strana potražnja, domaća potrošnja još je najslabija karika jer plaće i dalje padaju, jednako kao i zaposlenost, a nema ni kredita koji bi olakšali preživljavanje.
Guverner HNB-a Željko Rohatinski najavljuje godinu stagnacije te požuruje Vladu u reformama kako bi proizvodnja i gospodarstvo, a ne potrošnja, dobili prostor da prodišu. Većina domaćih ekonomista i dalje očekuje pad BDP-a u ovoj godini jedan do 2 posto, dok su Vlada i međunarodne institucije (MMF, EBRD i Svjetska banka) nešto optimističnije te Hrvatsku stavljaju u red zemalja koje će imati blagu stopu rasta.
Svi se slažu u tome da mogući rast ovisi o izvozu i brzini kojom će se oporavljati EU, koja je najveći hrvatski vanjskotrgovinski partner. Oporavak Europe bitan je i za turizam, koji nam donese 6-7 milijardi eura godišnjeg prihoda. Znatniji oporavak još je na dugom štapu: Sandra Švaljek i Ekonomski institut prebacuju ga na 2011., kada očekuju 2-3 posto rasta, a slično tvrde i vodeći ekonomisti banaka Marko Škreb, Goran Šaravanja, Hrvoje Stojić, Zdeslav Šantić i Ante Starčević.
Čak i kada postigne stopu rasta od 3 posto, Hrvatska će tada biti tek na pozitivnoj nuli jer kamate za inozemne kredite godišnje pojedu upravo 3 posto BDP-a. Za odmak od dna i životarenja potrebno je puno više pa ekonomisti pritišću na Vladu da ubrza reforme. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor obećala je danas pred poduzetnicima da će u četvrtak na sjednici Vlade odrediti točne datume za svoje mjere.
– Odredit ćemo rokove provedbe mjera do kraja 2010., zatim onih mjera koje će biti provedene do ulaska Hrvatske u EU te dugoročnih mjera koje se odnose na razdoblje od idućih 10 godina – rekla je J. Kosor, dodavši kako su upravo te dugoročne mjere one koje su se dosad najčešće odgađale, ali sada više nema opravdanja da ih se donese i provede.
Vlada sluša i čuje
Premijerka Kosor rekla je da je Vlada spremna poduzeti bolne i nepopularne mjere radi konačnog oporavka te da su ministri preuzeli dio odgovornosti za provedbu. Istaknula je da je temelj svega mijenjanje našeg odnosa prema ostvarenju konačnog cilja, mijenjanje odnosa prema proračunu i potpuni zaokret od dosadašnjeg načina razmišljanja.
– Vlada zna slušati i čuti i zato pozivam socijalne partnere da zajedničkim snagama program i realiziramo – rekla je J. Kosor najavljujući i donošenje zakona kojim će se financiranje političkih stranaka smanjiti 10 posto te pozivajući HAC-ove dobavljače da plate svojim dobavljačima i pokrenu smanjenje nelikvidnosti jer je HAC podmirio sve svoje obveze. Pozvala je i lokalnu samoupravu da se pridruži borbi za oporavak aludirajući na to da je lani plaća u lokalnoj samoupravi narasla 9 posto što je neprihvatljivo u trenutku kad svi ostali režu plaće i štede.
moš mislit... a tko je to brojao?