Nacionalni indeks sreće, zajednički projekt časopisa Banka, Hendala i Allianza, u travnju je pokazao očekivano slično stanje (63,9) kao i u prethodna dva mjeseca. NIS se nalazi u pozitivnom dijelu, iznad 50 bodova na skali između 0-100, ali je u zoni umjerene sreće, za razliku od viših, izrazitijih razina sreće koje bi se mogle okarakterizirati indeksima od 70 do 100 bodova, navodi se u priopćenju.
Prema dobivenim rezultatima iznad hrvatskog indeksa sreće (63,9 boda) nalaze se priobalne regije: Dalmacija te Istra s Gorskim kotarom i Primorjem. Grad Zagreb ima nešto viši rezultat NIS-a od hrvatskog prosjeka, a nešto niži ima sjeverna Hrvatska. Regije s izrazitim ispodprosječnim rezultatom indeksa sreće su Lika, Kordun i Banija. One se izdvajaju statistički znatno manjim pokazateljem indeksa sreće u odnosu na sve ostale regije (58,1).
Stanovnici Like, Korduna i Banije znatno niže ocjenjuju pitanje koliko su zadovoljni svojom trenutačnom životnom situacijom i u skladu s time znatno niže gledaju na razinu zadovoljstva koju očekuju za dvije godine. Njihova procjena zadovoljstva trenutačnom situacijom i očekivanja u budućnosti su negativna, pa se može reći da ta regija ima najveću akumulaciju nezadovoljstva. Možda svoje nezadovoljstvo ne iskazuju glasno i javno kao građani nekih drugih regija, ali kad ih se upita jasno iskazuju svoje nezadovoljstvo. Važno je naglasiti da su Lika, Kordun i Banija jedina hrvatska regija u kojoj su građani na oba ova elementa postigli nedovoljnu razinu bodova, odnosno nalaze se u negativnom dijelu skale (ispod 50 bodova). Građani sjeverne Hrvatske također se zadovoljstvom trenutačnom životnom situacijom nalaze u negativnom dijelu skale (odnosno na samoj granici), no njihova su predviđanja za budućnost ipak pozitivna.
Trenutačnom životnom situacijom građani Zagreba (51,90), Istre, Gorskog kotara i Primorja (53,87) te Dalmacije (54,89) statistički su u znatno većoj mjeri zadovoljniji u odnosu na Liku, Kordun i Baniju (42,67). Procjena životnog zadovoljstva u budućnosti također izdvaja stanovnike Zagreba (57,16), Istre, Gorskog kotara i Primorja (59,54) te Dalmacije (59,89), ali i Slavonije (57,54) kao znatno zadovoljnije u odnosu na Liku, Kordun i Baniju (48,71).
Na zadovoljstvo životom veliki utjecaj imaju pozitivne i negativne karakteristike emotivnog stanja, pa njihova ocjena po hrvatskim regijama pokazuje da su u pozitivnim emocijama najslabiji, a u iskazivanju negativnih emocija najjači Ličani, Kordunaši i Banijci. Sveukupno gledajući emotivno stanje izdvaja građane Zagreba (66,46), Istre, Gorskog kotara, Primorja (66,99) i Dalmacije (66,79) kao statistički znatno boljeg emotivnog stanja u odnosu na građane sjeverne Hrvatske (61,14), Slavonije (59,64) te Like, Korduna i Banije (52,84).
Najsretniji Hrvati su oni koji imaju sreću da mogu nešto maznut.