Hrvatska će biti peta najsiromašnija zemlja u EU. Siromašan je svaki peti Hrvat. Pokazuju to najnoviji podaci njemačkog statističkog ureda Destatis. Nijemci su granicu siromaštva povukli ovako: promatraju sve prihode (plaća, socijalna pomoć, dječji doplatak, naknada za nezaposlene...) svih građana i uspoređuju ih s prosječnim prihodom u Hrvatskoj.
Ako je prihod hrvatskog građanina manji od 60% prihoda prosječnog Hrvata, on se smatra siromašnim. Konkretno, u 2010. siromašni su bili svi hrvatski građani koji su mjesečno na raspolaganju imali manje od 277 eura (2100 kuna), a takvih je bilo čak 21,1%. Najmanje siromašnih je u Češkoj (9,8%), Nizozemskoj (11%) i Austriji (13%). Više siromašnih od Hrvatske imaju samo Grčka (21,4%), Španjolska (21,8%), Rumunjska (22,2%) i najsiromašnija Bugarska (22,3%).
Češka najstabilnija
Češka prednjači i po veličini srednjega sloja, dok je Hrvatska po tome na dnu ljestvice. Naime, Destatis je objavio i kako je raspoređen dohodak među građanima svake države. Tako 20% Čeha s najvećim prihodima zaradi 3,5 puta više od 20% najsiromašnijih. U Hrvatskoj najbogatija petina zarađuje u prosjeku 5,6 puta više od petine najsiromašnijih. To je najbolji pokazatelj nehomogenog društva i velike socijalne razlike. Najveći rascjep između bogatih i siromašnih odnosno najmanji srednji sloj imaju Španjolska i Bugarska. Zbog čega je Češka tako socijalno dobro strukturirana i što bi Hrvatska mogla naučiti od zemlje bez koje je nezamisliv naš turizam?
– Česi su napravili sve suprotno i sve bolje od nas. Prije ulaska u EU oni su ponovno počeli stvarati industriju, na krilima tradicije. Industrijska kultura osigurala im je sada visoku zaposlenost i neprekinuti gospodarski rast. Iako u prosjeku nemaju puno veće plaće od Hrvata, kod njih je puno veća kupovna moć jer su nacionalni dohodak ravnomjerno rasporedili i među ljudima i među regijama. Zato nemaju opustjela područja kao mi Liku – komentirao je ekonomist Ljubo Jurčić. Česi su izbjegli šokove poput prekonoćnog dvoznamenkastog poskupljena plina i "strujnog udara", jer su cijene postupno dizali usklađujući ih s rastom plaća.
– To što smo mi napravili s naglim dizanjem cijena struje i plina je katastrofa. Za tri godine to će donijeti još 5% više siromašnih u Hrvatskoj – tvrdi Jurčić.
Ima li Hrvatska danas uopće srednji sloj? Najbolji dokaz da nema, kaže Jurčić, jest podatak da s jedne strane nikada nije bilo više blokiranih računa građana, dok štednja u bankama ruši sve rekorde.
– To je socijalna bomba. U hrvatskom društvu vlada opća konfuzija i ono se ne može segmentirati. Čini mi se da nemamo srednji sloj. Bez industrije nema srednje klase jer ona stvara 90% srednjeg sloja, a mi smo sve gurnuli u trgovačke centre, trgovinu, ugostiteljstvo. Zaposleni u tim sektorima nisu srednji sloj. Da bi vratila srednji sloj, Hrvatska treba otvoriti 10-ak novih proizvodnih poduzeća sa po 500 zaposlenih u Vukovaru, Slavonskom Brodu, Kninu... Srednji sloj i gospodarstvo tada bi se širili kao koncentrični krugovi – kaže Jurčić.
– Iako je raspadom socijalizma svuda u istočnoj Europi došlo do osipanja srednje klase, u Hrvatskoj je to raslojavanje dodatno naglašeno zbog radikalne deindustrijalizacije koja je "izbrisala" inženjere, stručnjake iz prirodnih znanosti... Ova ekonomska depresija koja je zapravo ekonomska paraliza sada stvara sirotinju novog tipa koju čine 370.000 nezaposlenih i milijun umirovljenika koji jedva spajaju kraj s krajem – odgovara sociolog Slaven Letica na naše pitanje gdje je nestala hrvatska srednja klasa. Upozorava da su mnoga tipična zanimanja za pripadnike srednje klase (profesori, liječnici, pravnici, inženjeri, novinari...) u samo 10-ak godina dramatično proklizila prema dnu društvene ljestvice.
A gdje su kultura, hobiji?
– Srednja klasa su oni koji se svakodnevno ne bore za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. Oni imaju sigurno stanovanje, dovoljno sredstava za osnovne životne potrebe (prehranu, odjeću...) i još im ostaje novca za izgradnju određenog životnog stila koji uključuje kulturu, putovanja, hobije... – kazao je sociolog Dragan Bagić.
