Prosječni mjesečni prihod kućanstva za 2011. godinu u Hrvatskoj je iznosio 890 eura, a u Sloveniji 1500 eura, pokazalo je GfK-ovo istraživanje. Dok su slovenska kućanstva u prosjeku imala osnovne mjesečne troškove na razini od 1.260 eura, u Hrvatskoj su oni procijenjeni na oko 1.188 eura, što znači da je svako slovensko kućanstvo moglo prosječno na mjesec štedjeti oko 240 eura, dok je svakom hrvatskom kućanstvu nedostajalo gotovo 300 eura da bi pokrilo nužne troškove života.
Da su im prosječni prihodi veći od potrebnih, složilo se 57 posto slovenskih kućanstava, a samo 8 posto hrvatskih. S druge strane, čak 72 posto hrvatskih ispitanika smatra da su im prihodi niži od potrebnih, dok taj broj kod Slovenaca iznosi 25 posto. Da su im prihodi upravo koliko treba uvjeren je podjednak broj ispitanika iz obje zemlje – 18 posto kod Slovenaca te 17 posto kod Hrvata. Ovi rezultati pokazuju da četvrtina kućanstava u Sloveniji ima problema s pokrivanjem nužnih troškova, dok u Hrvatskoj samo četvrtina kućanstava ima prihode koji pokrivaju troškove ili su veći od potrebnih.
Istraživanje je također pokazalo da slovenska kućanstva, nakon hrane i pića, najviše troše na prometne troškove te odjeću i obuću - za te kategorije troškova novac izdvaja 93 posto tamošnjih kućanstva. Hrvatskim su pak kućanstvima nakon hrane i pića na prvom mjestu mobiteli (91 posto). Za štednju novac izdvaja 57 posto slovenskih kućanstva te samo 21 posto hrvatskih, a zanimljivo je da Hrvati više troše na obrazovanje (40 posto) od Slovenaca (33).
Pod hitno dignuti cijene, trošarine i PDV barem an 30%. Novac se može upotribiti na povečnje plaća u javnom sektoru, regres, božićnicu, dodatno zapošljavanje u javnom sektoru itd. Hrvati imaju još preivše novaca.