Hrvatska poštanska banka ponudila je stambene kredite u kunama koji neće biti vezani klauzulom ni uz jednu stranu valutu, a kamata im je samo pola postotnog boda veća od kredita u eurima. Kunski stambeni krediti odobravat će se uz 6,45 posto kamate i bit će u ponudi do kraja ove godine.

Bez klauzule samo minusi

Kunski stambeni krediti s relativno prihvatljivom kamatom prvi su se put pojavili na tržištu 2006. godine, uvela ih je Volksbanka, a poslije su ih nevoljko slijedili i drugi, ali takvi krediti nikad nisu zauzeli više od 2 posto tržišnog udjela niti su se održali jer su ih banke brzo povukle iz ponude ili su građane obeshrabrivale tako što su zaračunavale visoke kamate. Valutnu klauzulu sad ima 80 posto svih kredita kućanstvima, većina stambenih kredita, pa proizlazi da banke nisu nametnule klauzule u eurima ili švicarcima samo za minuse po tekućim računima i potrošačke kredite do nekoliko mjeseci.

Čedo Maletić, predsjednik uprave HPB-a, kaže da se na uvođenje kunskih stambenih kredita uprava banke odlučila zbog povoljnih poslovnih rezultata, ali i značajnog udjela štednje u domaćoj valuti.

“S obzirom na veliku povezanost sa štednjom i depozitima u domaćoj valuti, donesena je odluka da se stambeni krediti u kunama uvrste u ponudu banke do kraja ove godine. Eventualno produljenje ponude ovisit će o daljnjoj situaciji na tržištu i procjenama izloženosti banke valutnom, kamatnom i likvidnosnom riziku”, navode u banci.

Krediti se odobravaju na 30 godina uz mogućnost počeka od 12 mjeseci, a mogu se iskoristiti i za otplatu prije realiziranih stambenih kredita u HPB-u ili drugim bankama, što će biti zanimljivo dužnicima koji imaju kredite s klauzulom.

Relativno je što je jeftino

Primjerice, Zagrebačka je banka kredite vezane uz CHF pretvarala u kunske uz 7,50% kamate, a odnedavno je takve kredite pojeftinila na 7,25%. Vrijeme je pokazalo da su i tako skupi kunski krediti na kraju bili isplativiji od “jeftinih švicaraca”, jer nisu podložni tečajnim promjenama.