lijek ili smrt
Hoće li rezovi izvući Grčku iz krize ili dokrajčiti grčko gospodarstvo?
Samo dio predviđenih rezova smanjio je gospodarsku aktivnost dvostruko više od predviđenog. "Mlijeko nećete dobiti tako da ubijete kravu", objašnjava urednik grčke Gospodarske revije.
Stezanje remena i štednja često se prvi spominju kada se traži izlaz iz krize, no djeluju li doista ta rješenja? To se pitaju i stručnjaci koji prate grčko gospodarstvo, koje je u posljednjih nekoliko godina postalo sinonim za propast. Kako piše Washington Post, oni strahuju da bi oštri rezovi mogli dokrajčiti ionako slabo gospodarstvo.
Europske sile na čelu s fiskalno konzervativnom Njemačkom od Grčke traže nadoknađivanje godina lošeg upravljanja putem oštrih rezova i drugih većih gospodarskih reformi, a sve s ciljem povratka ulagačkog pouzdanja i osiguravanja integriteta eura. Rezanje deficita smatraju nužnim za održivo blagostanje u budućnosti, a čak i ogromno socijalno nezadovoljstvo ima svoju funkciju - smanjuje se mogućnost da se slične greške ponove.
Kritičari takve politike tvrde, pak, da rezovi samo pogoršavaju situaciju, navodeći pritom kao dokaz sve težu recesiju. Urednik grčke Gospodarske revije Andonis Papagiannides tvrdi da sve veći rezovi i porezi neće upaliti.
– To je poslalo Grčku u depresiju iz koje se ne vidi izlaz. Oni žele mlijeko, ali nećete ga dobiti ako ubijete kravu – slikovito objašnjava Papagiannides.
Grčka je u svibnju 2010. godine pristala na rezanje deficita da bi osigurala pomoć EU, MMF-a i ECB-a. Međutim, nije dosegnula ciljeve u idućoj godini, između ostalog i zato što se gospodarska aktivnost smanjila za skoro šest posto, odnosno dvostruko više od predviđenog. I to unatoč tomu što je vlada provela manje od četvrtine svih predviđenih mjera. Kritičari tvrde da bi više rezova dovelo i do još veće štete, i da bi predviđeni pad od tri posto za ovu godinu bio uvelike premašen. To bi, pak, opet onemogućilo grčku vladu da postigne nametnute ciljeve štednje.
Sve više Grka si ne može priuštiti životni stil koji su donedavno uspješno održavali. Mnogi završavaju i u skloništima za beskućnike, a novajlije je moguće prepoznati po čistoj odjeći skupih marki, mobitelima i ostalim simbolima lažnoga visokog standarda. Prema službenim podacima, oko 1000 kreveta u svim atenskim skloništima uspješno je popunjeno.
– Rekao sam sinu da sam dobio novi posao vozača kamiona i da sam na cesti izvan zemlje. Nisam htio da zna gdje sam. Kao i svi mi sada, i on ima vlastite financijske probleme – priča 55-godišnji zidar Lambros Zackarrlos, koji je izgubio posao prije osam mjeseci. Sada se nalazi u skloništu za beskućnike u centru Atene.
ovu recenicu bi trebali naši politicari a, pogotovo g. linic dobro zapamtiti jer ona je zapravo rješenje koje naši politicari uporno traže al, nikako da nađu pa maštaju o prodaji malo onog što je ostalo, rezovima, otpuštanjima itd....
isto tako jako je zanimljivo što ovaj odgovor daje urednik casopisa a, ne netko od vrlih politicara i ekonomista.
Noveska ima standard zahvaljujuci nafti, ne zahvaljujuci teskom radu. Vecina ljudi radi u drzavnoj upravi, nemaju puno industrije, malo toga izvoze jer su nekonkuretni odnosno preskupi. Svedska je drugi par rukavica, kao i Danska. Sve te zemlje forsaju vlastite proizvode u svojoj zemlji i od hrane do kozmetike. Naci O´lorelov sapon nije jednostavno. Naravno, ja pod Norveskom i Svedskom ne samo podrazumjevam samo Stockholm i Oslo, oni su drugi paket rukavica.
I otkud vam teorija da su skadinavci radisni??? Oni su stedljivi i jako dobro organizirani!
Grcka je ulaskom u EU napravila par ocajnih nepromisljenih poteza koje je nasa vlada uspjesno kopirala. Svu proizvodnju su preselili u Bugarsku i Rumunjsku, oslonili su se na turizam, manjak novca su nadoknadivali kreditima, drzavna uprava im je prevelika i prespora, ekologija boze me sacuvaj (reciklaza je unosan posao)....itd, itd. Grcko stanje je odraz politike vladajucih, a ljudi ko ljudi zive u skladu sa tim. I grci nisu nista ljeniji narod od nas...flegmaticni su i kakvi bi drugacije bili u ljeto na +40 °C.
Ma jeli tko razmislio, suncane, prekrasne zemlje pune starina, Grcka i Hrvatska u qrcu, a oni hebeni sjevernjaci, Finci, Danci, ni sunca ni mjeseca, do prije par sto godina ni pokrsteni a gle ih sada. Male zemlje a bogate, bogatije od velikih.
Sto to oni znaju a mi ne.
Kako rade, jesu li posteni, disciplinirani, zna li tko odgovor?
*****************
Vrlo jednostavno - gore je hladno i moras cijelo vrijeme neki qrac radit da bi prezivio.
Kod nas je stil zivota - sjedni pod drvo i cekaj dok s njega nes ne padne - poznat od vajkada. Cinjenica stoji da cim je zemlja toplija ekipa je usporenija. Pogledaj na jutjubu kako funkcionira proizvodnja u africkim i americkim ekvatorjalnim krajevima, pa ces skuzit o cem pricam :)
Jednostavno mi smo uvjek imali vise i bili ljeniji zbog toga.
I.

















Joj dajte, ste bili u Norveskoj?
Noveska ima standard zahvaljujuci nafti, ne zahvaljujuci teskom radu.
*********************
Pricas ko da smo mi sirotinja po pitanju resursa.
Imamo rezerve plina u jadranu koje mogu opskrbljivati 100M ljudi.
Koliko imamo platformi koje ga vade? 1 koja je napola nasa jer su je izgradili talijani.
Znas koliko ih imaju talijani? preko 30.
Znas koliko bi ih mi mogli imati? Preko 50 jer je nasa obala plica i bolja za pikat platforme.
Zasto ih nemamo? Jer ne rastu same iz vode, siguran sam da nit norveske nisu samonikle, doduse mozda se varam.
I.