Biznisi stoljeća
Halal i košer hrani prodaja raste dvoznamenkasto i u recesiji
Svjetsko tržište halal hrane posljednjih je godina, bez obzira na krizu, raslo 40 posto, a ni košer ne zaostaje. Globalno tržište halal prehrambenih proizvoda danas se procjenjuje na 635 milijardi, a košer na oko 600 milijardi dolara.
Halal i košer hrana odolijevaju svjetskoj krizi i recesiji, dapače, i u ovim vremenima njihov udio u svjetskom tržištu hrane raste dvoznamenkasto i sve je više proizvođača koji se okreću tom biznisu stoljeća. I u Hrvatskoj i regiji primijećen je taj trend, no još je daleko do bilo kakvih podrobnijih statistika. Činjenica je, međutim, da je svjetsko halal tržište prehrambenih proizvoda – koje se danas procjenjuje na 635 milijardi dolara, a europsko na 66 milijardi – posljednjih godina raslo 40 posto, a u idućih 10 godina očekuje se daljnji 25-postotni rast poslovanja s halal hranom.
>>Svjetsko tržište košer i halal hrane
SAD na košeru
Košer tržište je, pak, uz rast od 15 posto u 2008., doseglo 600 milijardi dolara u svijetu. No dok halal još uvijek većinom gravitira prema muslimanskim zemljama, populaciji koja čini četvrtinu svjetskog stanovništva, košer konzumira manje od 45 posto Židova. Glavno košer tržište je SAD, gdje se od oko 7-8 milijuna Židova samo njih 20-ak posto drži vjerskih uvjerenja i strogo su košer, doznajemo od glavnog rabina dr. sc. Kotel Da-Dona iz Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj. U košer kolaču američkih trgovaca, koji je sa 142 milijarde u 2003. narastao na 211 mlrd. dolara u 2008., tako participira čak 80 posto nežidovskih konzumenata, koji u košer namirnicama vide još bolju kontrolu podrijetla i obrade, vegetarijanaci, netolerantni na laktozu..., čak i muslimani.
Ne računajući Izrael, gdje se 99 posto stanovnika pridržava košer zakona, drugo po veličini tržište je Kina, koja je i velik izvoznik košera. No činjenica je da svaki certificirani proizvod poveća prodaju za oko 20 posto, tvrdi rabin Da-Don, jedini u Hrvatskoj ovlašten za izdavanje košer certifikata. Trenutačno ga, objašnjava, ima 50-ak tvrtki za više od 1000 proizvoda, Agrokorove tvrtke, Badel, Maraska, Koestlin, Zvečevo, Trenton, Meggle, Viro, Naše klasje..., koji su u početku certifikate tražili za izvoz, a potom su shvatili njihov potencijal i na lokalnom tržištu, posebice u turizmu.
Halal certifikat ima 19 hrvatskih tvrtki, Danica Podravka, Stella Croatica, Kraš, Puris, Vindija grupa, Zvečevo, Clarum... s oko 1000 proizvoda, a tri su u postupku dobivanja halal kvalitete, kaže Aldin Dugonjić, tajnik Centra za certificiranje halal kvalitete u Zagrebu.
Izvoz halala 250 mil. kuna
Hrvatske tvrtke izvoze 250 milijuna dolara proizvoda cetrificiranih u skladu s islamskim propisima, dopuštenima za konzumaciju građanima islamske vjeroispovijedi. Neke od njih izvoz na regionalno halal tržište povećale su i 40 posto nakon dobivanja certifikata.
Kraš uvođenje halal i košer certifikata smatra obvezom, kao respektabilni proizvođač i izvoznik koji vodi računa o potrebama pojedinih grupa potrošača. Oni jednim dijelom utječu na povećanje prodaje, ali ih više promatraju kroz funkciju dodane vrijednosti proizvoda, kaže Marica Vidaković, prokuristica Kraša. Kraševe su napolitanke na tržištu Sudijske Arabije prisutne tako 30-ak godina.
Perutnina Ptuj – Pipo Čakovec certificirala je čitavu proizvodnju po halal standardu. Direktor Petar Šegović tvrdi da im je tako omogućen plasman na islamska tržišta koja su od velikog potencijala za tu branšu. Trenutačno vode pregovore o izvozu svojih proizvoda na afrički kontinent.
Halal je arapska riječ koja znači dozvoljeno, dopušteno i ugodno prema islamskim propisima. Certificirani halal proizvod je onaj koji zadovoljava sve propise o zdravstvenoj ispravnosti, higijeni i sanitarnim propisima u čijem sastavu nema nijednog sastojka koji je muslimanima zabranjen za upotrebu. Ono što je zabranjeno zove se haram, a što je sumnjivo mešbuh. Dugonjić kaže kako halal kvalitetu može isključivo potvrđivati Islamska zajednica ili autorizirana certifikacijska kuća koju za to ovlasti Islamska zajednica. S obzirom da su proizvodi s halal certifikatom prisutni u svim prehrambenim navikama i svim područjima svijeta, prihvatljivi za sve životne dobi, prihvatljivi i za pripadnike drugih konfesija, zdravstveno ispravni i dodatno provjereni i kontrolirani, za njih se sve više odlučuju i nemuslimani. Primjerice u Velikoj Britaniji prema podacima britanske Agencije za sigurnost hrane, halal hranu konzumira oko 6 milijuna krajnjih korisnika od toga su samo 2 milijuna muslimani.
Košer je cetrificirana hrana pogodna za ljudsku prehranu u skladu sa židovskim zakonima. Oni, primjerice, zahtijevaju razdvajanje proizvoda koji sadrže meso i onih koji sadrže mlijeko i zabranjeno ih je jesti, čak i kuhati zajedno. Od životinja su samo krave, ovce i koze košer, kao i proizvodi od njih, od peradi kokoši, patke, purice, guske i golubovi i njihova jaja, a od ribe samo one koje imaju peraje i ljuske. Sve ostale ribe, primjerice jegulja, nisu košer. Ostala morska hrana, poput jastoga, rakova, oštriga... strogo je zabranjena. Zabranjeni su i svi insekti, tako da brašno mora biti prosijano, a primjerice riža, grah i ostale mahunarke moraju biti obrađeni tako da se spriječi stvaranje crva. Slastice ne smiju sadržavati namirnice koje nisu košer, a njihova priprema i pečenje moraju se odvijati u skladu sa židovskim propisima...























