Investicije u održivi razvoj poljoprivrede su nužne kako bi se riješila svjetska kriza gladi te smanjilo globalno zatopljenje, zaključak je to izvještaja kojeg su vodeći britanski znanstvenici objavili prije početka nove runde pregovora o klimatskim promjenama koji će se krajem mjeseca održati u južnoafričkom gradu Durbanu, piše The Guardian.

U međunarodnim pregovorima o klimatskim promjenama često se zanemaruje poljoprivredna politika, a ona je je ključna karika u lancu kada je riječ o suzbijanju nepoželjnih klimatskih efekata poput globalnog zatopljenja. Sve dok vlade ignoriraju problem, milijuni ljudi će umirati od gladi, navodi se u izvještaju pod nazivom ''Postizanje sigurnosti hrane usprkos klimatskim promjenama'' kojeg je u srijedu objavila Komisija za održivu poljoprivredu i klimatske promjene.

Potrebne su milijarde novih investicija u poljoprivrednom sektoru diljem svijeta u sljedećih pet godina kako bi se izbjegla masovna pojava gladi. Ako se sva ta sredstva preusmjere u održive projekte unutar poljoprivredne proizvodnje, tada bi i i male obiteljske farme mogle koristiti manje invazivne metode u proizvodnji i tako pomoći u redukciji ugljičnog monoksida njegovom apsorpcijom umjesto otpuštanjem u atmosferu. Na taj bi način i mali proizvođači postali efikasno oružje u borbi protiv opasnog globalnog zatopljenja.

- Ako se intenzivira proizvodnja na način da se proizvodi više hrane sa manjim učinkom ispuštanja plinova, tada se može istovremeno utjecati i na smanjenje gladi i na klimatske promjene - objašnjava Sir John Beddington, vodeći britanski znanstvenik i koautor izvještaja koji smatra kako bi se investicije trebale implementirati u najugroženijim regijama u svijetu.

Druga bitna stavka u izvještaju tiče se poboljšanja sigurnosti hrane putem smanjenja količine otpada i unaprjeđenja sistema distribucije hrane. To se posebno odnosi na razvijene zemlje i one koje su u razvoju, dok je, logično, ista problematika nepoznata stanovnicima najsiromašnijih država. Statistike govore da što je zemlja razvijenija to je i veća vjerojatnost da će stvarati više otpada. U razvijenim zemljama godišnje milijarde tona jestivih namirnica završi na otpadu dok se u zemljama u razvoju čak i do pola proizvedene hrane baci u smeće jer se, zbog loše infrastrukture i sistema hlađenja, uništi prilikom transporta.

Tako se samo u Velikoj Britaniji na godinu baci hrane u vrijednosti od 12 milijardi funti pa su aktivisti najavili projekt kojim u petak u Londonu planiraju nahraniti 5000 ljudi i to savršeno zrelim povrćem koje bi inače propalo jer ne zadovoljava standarde oblika.

Pretpostavlja se da će razgovori o promjenama u poljoprivrednom sektoru zauzeti samo manji dio pregovora u Durbanu.  Zemlje se nadaju da će postići nove dogovore oko smanjenja učinaka klimatskih promjena te riješiti pitanje kako je moguće sredstva iz privatnih i državnih sektora razvijenijih zemalja usmjeriti u one siromašnije da bi im se omogućilo smanjenje emisije plinova u atmosferu.