Ekonomisti šest najvećih banaka u Hrvatskoj bitno su revidirali svoje prognoze gospodarskog rasta na niže te u prosjeku sada očekuju stopu rasta od 0,7 posto za ovu godinu, navodi se u publikaciji ''Izgledi'', koju je objavila Hrvatska udruga bankara (HUB). Očekivanje s početka ove godine, od 1,5 posto – prepolovljeno je, ističu iz HUB-a.

U publikaciji se iznose očekivanja ekonomista hrvatskih banaka, a najnovija je anketa provedena u rujnu. Očekivane stope rasta kreću se od 0,2 posto kod ekonomista Zagrebačke banke do 1,0 posto kod ekonomista Raiffeisen banke. Ekonomisti su prognozu stope nezaposlenosti uskladili s revidiranom prognozom rasta pa tako umjesto očekivane stope nezaposlenosti od 11,9 posto iz siječnja, prosječno očekivanje sada iznosi 13,4 posto. Raspon očekivanja je vrlo uzak i kreće se od 13 do 13,7 posto.

Gledano prema glavnim komponentama BDP-a, sve su doživjele reviziju prema dolje. Prije osam mjeseci očekivao se rast realne osobne potrošnje od 1,6 posto, a sada očekivanje iznosi 1 posto. Također, očekivao se rast investicija od 2,6 posto, sada se prognozira njihov pad za 0,8 posto. Ekonomisti su također očekivali realni rast izvoza od 4 posto, a sada je i ta prognoza smanjena na 2,1 posto. Pritom je vidljiv vrlo veliki raspon između najviše (+6 posto) i najniže (-5,3 posto) očekivane brojke. Široki raspon prognoza izvoza u HUB-u objašnjavaju teškoćama u praćenju i prognozi realne turističke potrošnje.

Ekonomisti su promijenili i očekivani rezultat u ekonomskim odnosima s inozemstvom. Kod vanjskoga je duga došlo do male korekcije: umjesto omjera prema BDP-u od 100,6 posto, sada se do kraja godine očekuje omjer od 103,9 posto. To se velikim dijelom može objasniti nižom stopom rasta BDP-a i slabijom kunom. Nadalje, bitna promjena zapažena je kod očekivanog deficita tekućeg računa bilance plaćanja. Prosječno je očekivanje još u siječnju iznosilo 3,6 posto BDP-a, a sada je očekivani omjer deficita i BDP-a više nego prepolovljen, na 1,7 posto.

Manji deficit na tekućem računu bilance plaćanja logična je posljedica manjeg rasta i manjeg uvoza. To znači da se Hrvatska približava točki uravnoteženja tekućeg računa, što je logična posljedica smanjena neto priljeva kapitala, napominje se u publikaciji.

U anketi je, među ostalim, ekonomistima postavljeno pitanje kada će Hrvatska prihvatiti euro kao svoju valutu. Jedan ekonomist nije odgovorio, što u HUB-u tumače kao mišljenje o vrlo visokom stupnju rizika, tj. nemogućnosti prognoziranja kada je riječ o pitanju koje se u ovom trenutku, zbog grčke krize, čini osobito teško. Kod pet ekonomista koji su dali odgovor prevladao je izraziti pesimizam. Najveći optimist predviđa uvođenje eura za sedam godina (2018.), drugi do njega daje raspon (2018.-2020.), a treći svoju prognozu smješta u sredinu toga raspona (2019.).

Dva odgovora pak uvođenje eura smještaju čak u 2023. godinu, što predstavlja očekivanje da Hrvatska ranije neće moći urediti svoju fiskalnu situaciju koja se reflektira visokim omjerom javnog duga i BDP-a.