Vladavini dolara je odzvonilo. Sve je izvjesnije da će uskoro prestati biti glavna valuta svjetskih novčanih rezervi. Najavljuje to u svojoj analizi Barry Eichengreen, profesor ekonomije i političkih znanosti na sveučilištu Berkeley u Kaliforniji. Zasad je 85 % svih deviznih transakcija trgovina drugim valutama u zamjenu za dolar. Više od 60 % deviznih rezervi središnjih banaka denominirano je u dolarima. No, Eichengreen je uvjeren da će se situacija iz temelja promijeniti.
Poljuljana tri stupa
– Vjerujem da ćemo u sljedećih deset godina doživjeti preobražaj prema svijetu u kojem se nekoliko valuta natječe za prevlast – kaže ekonomski vizionar.
Da bismo razumjeli budućnost dolara, važno je shvatiti zašto je sada tako dominantan. Prvo, dužnički vrijednosni papiri uglavnom su denominirani u dolaru. Dostupnost derivata kojima se smanjuje devizni tečaj i rizik je nenadmašan, a to ga čini najpovoljnijom valutom za poslovanje poduzećima, središnjim bankama i vladama. Sigurno je utočište u krizama, kad su dolarska tržišta likvidna. Treći je razlog nedostatak alternative; ostale zemlje koje imaju reputaciju stabilnih, poput Švicarske i Australije, premalene su da bi nametnule svoje valute.
Novi poredak
No, što se mijenja?
– Sva tri stupa koja podupiru dominaciju dolara doživljavaju eroziju, a dolaze i promjene u tehnologiji koje brišu teškoće usporedbe cijena. Svima je dostupan konverter valuta u realnom vremenu – otkriva Eichengreen.
Drugo, dolar dobiva prave suparnike u drugim valutama prvi put u 50 godina; dvije su realne alternative euro i kineski juan. Suprotno špekulacijama, EU vlade nisu napustile zajedničku valutu, niti to kane napraviti. Nastavit će smanjivati deficit i izdavati obveznice.
- To će postaviti temelje integriranom europskom tržištu obveznica kao alternativi dolarskim rezervama. Kina kreće s internacionalizacijom juana; desetine stranih tvrtki u Hong-Kongu izdaju obveznice u juanu, a od siječnja je Bank of China nudi osigurane depozitne račune u New Yorku. Postoji i realna opasnost da dolar prestane biti utočište, čemu je kumovala kriza. Savezni dug približio se 75 % BDP-a SAD-a. Posljedica je da dolar neće više automatski rasti, a druge valute padati u krizama, što će zakomplicirati život američkim tvrtkama koje se dosad nisu morale brinuti za tečaj. Ni Vlada SAD-a neće moći jeftino financirati proračunski deficit. Usto, olakšat će stanje europskim i kineskim bankama i tvrtkama koje će obavljati više međunarodnih poslova u svojim valutama.
– Moji izračuni pokazuju da će dolar pasti oko 20 %. Zbog cijene uvezene robe, životni standard u SAD-u smanjit će se i oko 1,5 % BDP-a ili 225 milijardi današnjih dolara.
.....Jedini spas Rusije je da ih Amerika i EU uzmu pod svoju zastitu. uzeti ih pod svoju zastitu ne znaci zagospodariti njihovim resursima ili napraviti od njih drugi Mexico..... Kad rusija stvori domacu burzuaziju onda ce dozvoliti njima da jee uzmu pod svoje okrilje ne prije