Ako za aktere ozbiljnog biznisa vrijedi ona da su krupne ribe, za njemačkog poslovnog čovjeka Dietmara Gunza moglo bi se reći da je u tom svijetu – sabljarka. Kako drukčije opisati čovjeka koji se početkom osamdesetih bacio u poduzetničke vode kombiniranim stilom; otvorio je tvrtku koja je objedinjavala turizam i školu stranih jezika. Samo dvije godine poslije shvatio je što je posao budućnosti i priklonio se čistom turizmu. U idućih sedam godina stvorio je biznis i turistički brend za koji su investitori iz Velike Britanije bili spremni platiti nekoliko stotina milijuna tadašnjih maraka. Zavidan uspjeh?
>> Njemački turisti bi već ovog ljeta na Jadranu htjeli plaćati eurom
Ponuda koju ne odbijaš
To nije ni pola od onoga što je Dietmaru Gunzu pošlo za rukom! Novim vlasnicima, naime, nije išlo, u nekoliko navrata čak su ga pitali i za savjet (ni jedan, pri tome, nisu poslušali), a nakon tri godine poslovnog (pro)padanja od svega su digli ruke i ponudili mu da za jedan euro svoju negdašnju kompaniju otkupi nazad. Za njega je to bila ponuda koja se ne odbija. Deset idućih godina, pak, bilo je desetljeće uspona; u 2013. FTI Grupa, u kojoj je Gunz i dalje većinski vlasnik, slavi tridesetu obljetnicu, zapošljava 1200 ljudi, knjiži promet od 1,8 milijardi eura, a u turoperatorskom biznisu sa 3,5 milijuna putnika godišnje zauzima zahtjevno četvrto mjesto. Što je, pak, ponajbolje od svega, Dietmar Gunz zacrtao si je i velike turističke planove vezano uz našu zemlju. Dok većina njemačkih turističkih radnika, koji rade s Hrvatskom, oprezno kalkulira s ponavljanjem odličnih lanjskih rezultata (u 2012. bilo je 1,85 mil. Nijemaca, 150.000 više nego 2011.), Gunz je svojim suradnicima zadao povećati broj putnika za Hrvatsku za dvadesetak tisuća.
Jedini ste njemački turoperator s tako ambicioznim planom u 2013. Zašto mislite da broj njemačkih gostiju možete u samo jednoj sezoni povećati sa 55.000 na nešto više od 76.000?
Ne znam koliko ste vi u Hrvatskoj toga svjesni, ali vaša zemlja ima praktički neograničene potencijale u turizmu i u budućnosti može biti turistička velesila poput jedne Italije. Broj turista koji dovodimo u Hrvatsku još uvijek je relativno mali i skokovit rast je, među ostalim, moguć i zbog toga. Dakako, ne u samoj špici, ali u pred i posezonskim mjesecima u Hrvatskoj ima jako puno slobodnih turističkih soba i kreveta. Osim toga, u hrvatsko tržište puno ćemo i uložiti. Nakon ureda u Rijeci otvorit ćemo i ispostave u Puli, Splitu i Dubrovniku. Jedan od prioriteta nam je i unapređenje destinacijskog menadžmenta, koji je još uvijek slaba točka hrvatskog turizma, a nećemo štedjeti ni u promidžbi Hrvatske. Pri tome, osim klasičnim sunce i more turistima, obraćamo se i brojnim ciljanim grupama. Hrvatska ima što ponuditi i gostima koje posebno zanimaju kultura, prirodne ljepote, vožnja biciklima, gastronomija, posjeti gradovima i slično.
Bolji sadržaji izvan sezone
Lani su Nijemci na putovanja potrošili 67 milijardi eura, odnosno sedam milijardi više nego u 2011. To je, također, dobar temelj za rastuće planove?
Istina, ali koliko god Njemačka gospodarski dobro stajala, nemaju svi Nijemci tisuću eura da odu u špici na ljetovanje. Mnogima budžet za odmor ne prelazi četiristo eura i uvjeren sam da bi rado otišli u nedaleku i lijepu Hrvatsku na tjedan dana i izvan ljetnih mjeseci ako im se tada ponude atraktivni sadržaji. K tome, FTI u mreži ima ukupno deset tisuća agencija koje prodaju naše aranžmane ne samo u Njemačkoj, nego i u Austriji i Švicarskoj te Nizozemskoj.
U 2017. planirate u Hrvatsku dovesti 250.000 turista, otprilike pet puta više nego lani. Mislite da će se tim tempom razvijati hrvatski turizam u cjelini?
Pa kakvi bi to planovi bili da planiramo stajanje u mjestu? Vjerujemo u velike potencijale hrvatskog turizma. Svjesni smo i manjkavosti hrvatske ponude i pred turističkim profesionalcima u Hrvatskoj stoji velik posao. Puno se mora napredovati u destinacijskom menadžmentu, odnosno u upravljanju destinacijama. Nitko ne dolazi izvan sezone da bi spavao u hotelu. Naš je, pak, plan dugoročno se fokusirati na produženje sezone u Hrvatskoj, na nove tržišne niše i skupine koje nisu vezane uz školske praznike. Šansu, recimo, vidimo i u poslovnom turizmu, putnicima treće dobi itd.
Je li hrvatsko hotelijerstvo konkurentno?
Stanje je iz sezone u sezonu bolje, mnogi ulažu u kvalitetu i time postaju konkurentniji. No, neki hoteli i dalje tehnologijom zaostaju za konkurencijom. U cjelini, Hrvatskoj manjka hotelskih kreveta.
Razmišljate li o ulaganjima u Hrvatskoj?
Da, i to vrlo intenzivno. Pratim sve što se događa u turizmu, a zanimaju me investicije u hotelski sektor.
pogledaj onu sliku gore. pa ko bi među tom silnom svjetinom uživao na plaži,.. budućnost su bogati šeici koji traže cijelu plažu za sebe a ne hrpa čeha i slovenaca paštetama u vrećici.