Jesu li krediti preskupi i teško dostupni ili su realne potrebe građana i gospodarstva manje nego prije krize i zato nema p-tražnje? – sažeo je u jedno pitanje sva razilaženja između bankara, gospodarstvenika i političara di-rektor HUB-a Zdenko Adrović na konferenciji „Krediti i gospodarski rast“ koju su organizirali Hrvatska udruga banaka i Hrvatska udruga poslodavaca. Gordana Deranja, predsjednica HUP-a, iznijela je podatak da čak 30% tvrtki dobije negativan odgovor na zahtjev za kredit što je, prema podacima EBRD-a, gotovo dvostruko više od prosjeka srednje Europe i Baltika. Dodatnih 17,3% kredit ni ne traži zbog visokih kamata. Kao prioritet za konkurentnije zaduživanje istaknula je kreditni rejting drža-ve, što je za glavni cilj ekonomske politike postavio i ministar finan-cija Zdravko Marić.
– Cilj je već ove godine barem stabilizirati taj kreditni rejting, a u nastavku mandata ga i povisiti – istaknuo je Marić.
U krizi je rastao i udio banaka s iznadprosječnim i udio s ispodprosječnim standardom ocjene rizika
Govoreći o preduvjetima za rast kreditiranja, Marić je napomenuo da smanjivanjem proračunskog deficita Vlada želi dati izravan doprinos stabilizaciji, a aktivacijom državne imovine staviti javni dug na silaznu putanju. A taj bi proces trebao dovesti i do poboljšanja rejtinga i nižih kamata. Guverner HNB-a Boris Vujčić zaključio je da je u Hrvatskoj slaba korelacija kreditnog rasta i rasta BDP-a, s obzirom na to da nam je BDP pao najsnažnije među svim zemljama srednje i istočne Europe, a imali smo visoke stope rasta kredita prije krize.
Povijesno najniža kamata
- Jedan postotni bod rasta BDP-a bio je praćen 4-postotnim bodom rasta kredita, što upućuje na neodrživ tempo. Prije krize dugogodišnje klijente banke su ocjenjivale manje rizičnima i jače ih kreditirale što, s obzirom na udio loših kredita, govori da ocjena kreditnog rizika nije bila adekvatna. Kako je u krizi rastao i udio banaka s iznadprosječnim i udio s ispodprosječnim stan-dardom ocjene rizika, Vujčić zaključuje da je dio banaka pokušao popraviti svoje rezultate zatvaranjem očiju pred razinom rizika. Hrvatska je, kaže, među rijetkima od 2008. imala rast kredita podu-zećima, ali struktura im se promijenila razduživanjem u Hrvatskoj i rastom u inozemstvu, iako i na domaćem tržištu danas mogu do-biti povoljne kredite po povijesno najnižoj kamati, između 2 i 3%.
Banke su 2014. otpisale milijardu kuna, a lani gotovo tri milijarde kuna potraživanja
Veći optimizam Vujčić ističe i da je na strani potražnje bitno veći optimizam, a na tržištu rada također bolje stanje. Pozitivan je i pad udjela loših kredita. Ograničenja su u postojećoj zaduženosti i u manj-ku kapitala poduzeća. Za rast kreditiranja, smatra, postoje tri rješenja; da fondovi za upravljanje rizičnom imovinom (equity) odigraju ulogu u povećanju kapitala poduzeća, da banke same preuzmu tu ulogu (ili kombinacija) te konačno da ulogu odigraju međunarodne financijske institucije koje su dijelom i u equity financiranju, poput EBRD-a.
Optimističan je i predsjednik uprave PBZ-a Božo Prka, i to jer su im lani novoodobreni krediti malim i srednjim poduzećima rasli 27%, od čega je dvije trećine išlo u investicije, mahom izvozne. Na upit gdje su te kamate od 2 i 3% koje spominje guverner Vujčić kad se većina poduzeća kreditira uz ci-jenu između 4 i 5%, po kojoj cijeni oni plasiraju, Prka odgovara:
– Kamate dobiju i ispod 4%, netko i tri, ovisi i o zaduženosti. Može i besplatno, guverner je kazao koliko smo otpisali lani – našalio se Prka podsjećajući na podatak da su banke 2014. otpisale oko milijardu kuna potraživanja, lani gotovo 3 mlrd. kn, a iznos će ove godine dodatno rasti.
Struktura zaduživanja promijenila se razduživanjem u RH i inozaduživanjem
S poduzetničke strane, predsjednik uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi požalio se na kvalitetu menadžmenta i u privatnom i u javnom sektoru, a od njega očekuje da kreira programe koji mogu uvjeriti financijske institucije da odobre kredite.
– Mi i banke zajednički interes nemamo, jedan postotni poen nižeg kredita direktno utječe na profitabilnost – ili banke ili poduzeća – otvoren je poduzetnik koji je ipak zaključio da banke nisu jedini “loši dečki” na tržištu jer ni dio poduzetnika koji je ranije ostvario uspjeh nisu raspoloženi za novi investicijski ciklus.
>> Prva stambena štedionica snizila kamate na nove kredite
