navigacija 2

VL Biografije

Na naslovnicu biografija
Marko Veselica
Mjesto i datum rođenja
Glavice, općina Sinj

Glavice, općina Sinj

Marko Veselica

Bivši sveučilišni profesor, politički uznik, bivši čelnik HDS-a i HKDU-a

Bio je angažiran u Hrvatskom proljeću, nacionalnom pokretu kojim su se tražila veća prava za Hrvatsku unutar tadašnje Jugoslavije. Nakon sloma tog pokreta, Veselica slijedećih osamnaest godina provodi po suđenjima, jugoslavenskim zatvorima i u potpunoj izolaciji od javnosti. S početkom demokratskih promjena 1989. osniva Hrvatsku demokratsku stranku (HDS). Napisao je desetak knjiga. Među ostalima „Moja hrvatska sudbina“ te „Uznički dnevnik“.

Hrvatsko pitanje – smrtonosna bolest Jugoslavije, bio je naslov intervjua što ga je Marko Veselica dao njemačkom tjedniku Der Spiegel 1980. godine. Tadašnje komunističke vlasti su ga pod optužbom da lažno predstavlja političku situaciju u bivšoj Jugoslaviji, osudile na 11 godina zatvora  (koje su kasnije smanjene na sedam) uz četiri godine zabrane javnog nastupanja. 

Prije toga je nakon sloma Hrvatskog proljeća 1971., u kojemu je bio jedna od vodećih osoba, pod optužbom za „djela protiv naroda i države“ osuđen na sedam godina zatvora i četiri godine zabrane javnog nastupanja. Ukupno je u jugoslavenskim zatvorima proveo više od 12 godina. Robijao je u Staroj Gradiški i Lepoglavi. 

Za vrijeme izdržavanja kazne u Staroj Gradiški 1976. Amnesty International proglasio je Marka Veselicu zatvornikom savjesti planete. Bio je jedan od najpoznatijih hrvatskih disedenata. Zbog toga su ga mnogi nazivali „hrvatski Mandela“. 

Rođen je 9. siječnja 1936. u mjestu Glavice, općina Sinj. Potječe iz partizanske obitelji. Otac mu je jedno vrijeme ratovao zajedno s djedom premijera Zorana Milanovića, poginuo je pred kraj rata kad su Titove snage napadale Knin. Stipe Milanović, otac Zorana Milanovića u mladosti je bio blizak prijatelj Markova brata Vladimira.

Fotogalerija

Marko Veselica gimnaziju je završio u Sinju, a ekonomiju je diplomirao i doktorirao na Sveučilištu u Zagrebu. 1967. postao je docent na Ekonomskom fakultetu.

Bio je angažiran u Hrvatskom proljeću, nacionalnom pokretu kojim su se tražila veća prava za Hrvatsku unutar tadašnje Jugoslavije. Nakon sloma tog pokreta, Veselica slijedećih osamnaest godina provodi po suđenjima, jugoslavenskim zatvorima i u potpunoj izolaciji od javnosti. 

S početkom demokratskih promjena 1989. osniva Hrvatsku demokratsku stranku (HDS) iako se u početku nalazio u inicijativnom krugu osoba koje su osnovale Hrvatsku demokratsku zajednicu. 1990. postaje predsjednik Hrvatskog društva političkih zatvorenika (HDPZ). 1992. izabran je za predsjednika Hrvatske kršćansko-demokratske unije (HKDU) nakon spajanja te stranke s HDS-om.   

U listopadu 1995. izabran je za zastupnika u Hrvatskom saboru. Na izborima 1999. ne uspijeva ući u hrvatski parlament. 

Odnos današnje države prema problemu progona u komunizmu prilično je indolentan i pasivan, rekao je Veselica u vezi s procesuiranjem onih koji su progonili one koji su se zalagali za Hrvatsku u bivšoj SFRJ. 

Napisao je desetak knjiga. Među ostalima „Moja hrvatska sudbina“ te „Uznički dnevnik“.  Pisao ga je, kako je rekao, u paklu jugoslavenskih zatvora opisujući što se zbiva u njemu i oko njega. Dio dnevnika koji je vodio 1973. u istražnom zatvoru zagrebačkog Okružnog suda izgubljen je. U toj knjizi je objavljen i njegov esej „Zov savjesti iz hrvatskog Sibira“. Dnevnik je pisao na zahodskom papiru a iz zatvora ga je iznio jedan robijaš u potplatima.  

Oženjen je, sa suprugom Boženom ima dvije kćerke. 

Pošaljite komentar

Samo registrirani i ulogirani korisnici mogu komentirati

Nemaš korisnički račun? Registriraj se!