- O logorima JNA za Hrvate, koji su formirani na teritoriju Srbije nakon pada Vukovara u jesen 1991, zna se gotovo sve. Civili su u njih dovođeni s područja Vukovara suprotno postignutom sporazumu JNA i hrvatske strane. Među zatvorenima bilo je žena i djece. Tortura nad oko 5 000 zatvorenih osoba je bila svakodnevna - ponižavanje, izgladnjivanje, nehumani uvjeti. Čak su i časnici JNA ove objekte nazivali logorima. Ipak, ni pored brojnih preživjelih svjedoka, ogromne dokumentacije koja je predana s njihove strane srpskom Tužiteljstvu za ratne zločina, dokumentacije Haaškog tribunala, mi danas imamo samo jednu optužnicu protiv jedne osobe, i to pripadnika vojske Krajine. Pri tome se logor u optužnici naziva "prihvatnim centrom" - rekla je u intervjuu za beogradski Danas Sandra Orlović, direktorica Fonda za humanitarno pravo dodajući kako nema procesuiranih za te zločine jer "odgovornost za ono što se događalo u tim logorima snosi JNA i ta odgovornost seže do visokih pozicija u tadašnjoj nomenklaturi vojske, ali i političkih organa".
- Pošteno procesuiranje ovog slučaja bacilo bi jako svjetlo na činjenicu da je već na samom početku rata ova država osnivala logore, ograđene žicom, u kojima su ljudi mučeni i dehumanizirani, i to u neposrednoj blizini Beograda. To ukazuje na odgovornost institucija, tadašnjeg sustava, koja u povijesnom smislu mnogo više obvezuje današnju državu od jednostavnog kažnjavanja pojedinaca. Dosadašnja praksa procesuiranja ratnih zločina u Srbiji i promidžba koja prati ova suđenja govore kako je cilj ovih postupaka da se zločini deinstitucionaliziraju, da se "spere ljaga s naroda i države". Drugim riječima, suđenja za ratne zločine će pokazati da su zločine činile neke odmetnute skupine ili pojedinci koji su iskoristili stanje anarhije u ratu za činjenje kriminalnih radnji. U slučajevima gdje je zbog okolnosti nemoguće predstaviti sliku ovakvom, ili uopće nemamo suđenja ili imamo optužnice koje su manjkave u tom pogledu - pojasnila je direktorica srpskog Fonda za humanitarno pravo.
Dnevnik Danas podsjeća kako je posljednja u nizu presuda ona koju je nakon šest godina suđenja, donio Prvi osnovni sud u Beogradu, kojom je odbio tužbene zahtjeve za naknadu štete 12 državljana Hrvatske koji su 1991. bili u logorima JNA u Sremskoj Mitrovici i Begejcima, a odbio je tužbu protiv Srbije uz obrazloženje kako je ona zastarjela. U logorima u Srbiji, prema podacima Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, bilo je oko 7 000 hrvatskih civila i branitelja, a najmanje 21 osoba je podlegla torturi u logorima.
>>Kroz logor Bučje prošlo je više od 300 logoraša, a još uvijek se traga za 22
>>Prikupio dokaze, svjedočenja i dokumente, a DORH gluh
1989. Milošević i politika "Iz tri dela spojit češ se cela" konačan ishod: 1. U BiH ubijeno blizu 110.000 osoba, 50.000 žena je silovano, više od dva miliona ljudi je raseljeno, 150.000 ratnih invalida, od 1995. poginulo/teško ranjeno od minaeško ranjeno od mina 7500 ljudi 2. U Hrvatskoj ubijeno 16000 osoba, 5000 žena silovano, 250.000 ljudi je raseljeno, 34000 ratnih invalida. 3. U Sloveniji je 57 ljudi ubijeno. 146 ranjenih. 4. Na Kosovu ubijeno oko 13.500 ljudi, 750.000 ljudi protjerano 2000 žena silovano... Ukupno nestalih preko 20.000 ljudi još.. NATO zaustavio neviđenu agresiju tek 1999. sa 23000 raketa na Srbiju.